Znanstvenici vec godinama objavljuju studije kojima upozoravaju da mnogi dodatci hrani (oznaceni E-brojevima) izazivaju kod ljudi sindrom hiperaktivnosti, alergijske reakcije, glavobolje ili metabolicke poremecaje. Reakcije odgovornih institucija na ta otkrica prespore su i nedostatne, a prehrambena industrija takve rezultate uglavnom ignorira. Ipak, uz pritisak javnosti, te razlicitih udruga za zastitu potrosaca i malobrojnih odgovornih znanstvenika, mnogi stetni dodatci hrani zavrsili su na groblju prehrambenih aditiva.
Na toj crnoj listi nalaze se kancerogena umjetna bojila, poput "sudan"-zutog (zabranjeno 1965.) i "violet"-ljubicastog bojila (zabranjeno 1973.), kobaltove soli (ostecuju srce, zabranjene 1966.), konzervans za pica dietil-pirokarbonat (karcinogen, zabranjen 1972.), sintetski zasladivac p-etoksi-fenilurea (uzrokuje rak jetre, zabranjen 1950.)... Zbog sumnja da uzrokuje rak, Americka agencija za hranu (FDA) zabranila je godine 1976. upotrebu aditiva Amarantha u hrani. Danas isti aditiv sluzi kao bojilo za vino i kavijar. U ovoj knjizi nalazi se pod brojem E123.
Pozivajuci se na nacelo opreza, Odbor za okolis i javno zdravstvo Europskog parlamenta sastavio je g. 2000. novu crnu listu aditiva za koje se drzi da mogu stetiti ljudskom zdravlju, te se zahtijeva stroga procjena opravdanosti njihove upotrebe u hrani. Rijec je o konzervansima poput benzoata (E210-E219) i dimetildikarbonata (E242), emulgatorima poput polioksietilen-stearata (E431) i polisorbata (E432-E436), pojacivacima okusa poput glutamata (E620-E625), te razlicitim sintetskim tvarima za bojenje (npr. E110), talozenje (E1201), pjenjenje (E900) i slicno. Vrlo je vjerojatno da ce velik dio tih kemikalija kroz neko vrijeme takoder zavrsiti na groblju prehrambenih aditiva.
Svi ti primjeri upozoravaju da su ljudi, unatoc nadzoru i uvjeravanjima sluzbenih institucija da su u pitanju korisne i neopasne tvari, sustavno bili izlozeni stetnom djelovanju razlicitih aditiva. Na sluzbenoj listi prehrambenih aditiva oznacenih E-brojevima (ukljucujuci i gore nabrojene aditive), koju ja 2003. godine odobrilo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, jos se uvijek nalazi vise od 300 razlicitih spojeva!
Citav spektar tih kemikalija predstavljen je u ovoj knjizi. Iako mnogi aditivi nisu stetni (poput vitamina C, natrijeva karbonata ili limunske kiseline), postoji znatan broj aditiva kojima nije mjesto u hrani. Velik broj sintetskih tvari u hrani nema nikakve prehrambene vrijednosti. Hrana se impregnira sintetskim bojilima radi boje, sintetskim aromama radi mirisa, a pojacivacima okusa - radi okusa. Poruka takve naopake manipulacije jest da prirodna hrana nema dobru boju, miris niti okus. Neprimjerena asistencija znanosti i tehnologije kulturi prehrane u obliku sintetskih aditiva izoblicila je nas odnos prema hrani i prirodi.
Nazalost, osim "ozakonjenih" aditiva, hrana je natopljena i drugim stetnim tvarima koje nastaju prilikom priprave hrane (npr. przenjem krumpira nastaje neurotoksin akrilamid u koncentracijama i do 8000 puta vecima od dopustenih), tvarima koje namece industrijska poljoprivreda (npr. pesticidi), ili tvarima koje migriraju u hranu iz plasticne ambalaze (poliklorirani bifenili, semikarbazidi). Taj kemijski arsenal, zajedno s E-brojevima, mijenja sastav, ali i cijenu hrane.
Stoga javnost ima pravo na svaku informaciju i svako upozorenje. Informiranjem javnosti ostvaruje se demokratsko nacelo "right-to-know", a upozoravanjem podupire se europsko nacelo opreznosti ("better-safe-than-sorry"). Ova knjiga omogucuje ljudima slobodniji i odgovorniji izbor.

Doc.dr. Valerije Vrcek, dipl.inz.med.biokemije

- Što su prehrambeni aditivi i zašto se upotrebljavaju? - Koje vrste aditiva postoje i kako su svrstani? - Kojim namirnicama je dopušteno dodavanje prehrambenih aditiva? - Kojim je namirnicama zabranjeno dodavanje aditiva?
- Tko i kako regulira upotrebu prehrambenih aditiva? - Tko jamci zdravstvenu ispravnost prehrambenih aditiva? - Zašto treba obratiti pozornost na etiketu proizvoda? - Za koje aditive vrijede posebna pravila o deklariranju?
- Kada se aditive ne mora deklarirati ili što je princip “prijenosa” ? - Moramo li gutati sve što nam se nudi? - Koji se aditivi upotrebljavaju u pojedinim grupama namirnica? - Bojila - Konzervansi - Antioksidansi, regulatori kiselosti - Zgušnjivaci, emulgatori - Regulatori kiselosti, tvari za sprecavanje zgrudnjavanja - Pojacivaci okusa - Tvari za zasladjivanje, tvari za poliranje, modificirani škrobovi - A do Z - Literatu

linkovi: www.tportal.hr/fset.html