Dada Lerotic - Ivana Vinkovic Vrcek
sto se krije iza E-brojeva?
aditivi u hrani

- Što su prehrambeni aditivi i zašto se upotrebljavaju? - Koje vrste aditiva postoje i kako su svrstani? - Kojim namirnicama je dopušteno dodavanje prehrambenih aditiva? - Kojim je namirnicama zabranjeno dodavanje aditiva?
- Tko i kako regulira upotrebu prehrambenih aditiva? - Tko jamci zdravstvenu ispravnost prehrambenih aditiva? - Zašto treba obratiti pozornost na etiketu proizvoda? - Za koje aditive vrijede posebna pravila o deklariranju?
- Kada se aditive ne mora deklarirati ili što je princip “prijenosa” ? - Moramo li gutati sve što nam se nudi? - Koji se aditivi upotrebljavaju u pojedinim grupama namirnica? - Bojila - Konzervansi - Antioksidansi, regulatori kiselosti - Zgušnjivaci, emulgatori - Regulatori kiselosti, tvari za sprecavanje zgrudnjavanja - Pojacivaci okusa - Tvari za zasladjivanje, tvari za poliranje, modificirani škrobovi - A do Z - Literatura

.... javnost ima pravo na svaku informaciju i svako upozorenje. Informiranjem javnosti ostvaruje se demokratsko nacelo “right-to-know”, a upozoravanjem podupire se europsko nacelo opreznosti (“better-safe-than-sorry”). Ova knjiga omogucuje ljudima slobodniji i odgovorniji izbor.
iz predgovora: Dr. sc. Valerije Vrcek, dipl. inz. med. biokemije

Zasto govoriti danas o korupciji? Zato sto su tranzicija prema trzisnom gospodarstvu i prema novim, demokratskim institucijama i, navlastito, privatizacija drustvovnog vlasnistva stvorile novo, plodno tlo za korupciju. Ali o toj posasti valja zboriti nadasve zato sto se ta bolest silno prosirila i postala prava pandemija . Ona danas truje premnoga podrucja javnog i privatnog, gospodarskog i politickog zivota i postaje pravi rak, koji metastazira, tj. nekontrolirano se siri i prijeti da zahvati citava tranzicijska drustva.
Osim toga, o korupciji treba javno govoriti, pace grmiti, i zbog toga sto je korupcija negacija prava i pravne drzave i sto bitno ugrozava jednakost, solidarnost i sigurnost gradjana. Uz pomoc korupcije jedni naime postizu sve, a napose ono na sto nemaju pravo, dok se drugima uskracuje stosta, pa i najosnovnija prava.
Korupcija unistava odnos povjerenja, kako u javnu vlast i politicare tako i u mogucnost postenih gradjanskih i poslovnih odnosa. Ona rusi ono sto je osnovno za demokraciju, a to je povjernje gradjana u njihove izabrane predstavnike. Unistava i ono sto je prijeko potrebno u gospodarstvu, a to je povjerenje u poslovanju. Jer tko god kani posteno proizvoditi, pruzati usluge, trgovati i opcenito - poslovati, brzo ce se obeshrabriti i odustati od toga da se trudi i ulaze u zemlj u kojoj se ne postuju zakoni i pravila postenoga poslovanja.
Uza sve to, korupcija je danas jedna od osnovnih poluga „organiziranoga kriminala", tj. razlicitih mafijaskih skupina, bile one «zemljacke» ili transnacionalne. Ne smije se zaboraviti da Europska unija danas zahtijeva od zemalja kandidata da se djelatno bore protiv korupcije i organiziranog kriminala. Zato EU vec sad trazi od Hrvatske i od Bosne i Hercegovine da sto djelotvornije suzbijaju te dvije posasti. Svjetska javnost naime zna da preko tih dviju drzava vode mnogi putevi droge, prljavog novca i sverca kojecega, od oruzja pa sve do ljudi ... te da su i neki gradjani tih dviju drzava umijesani u te kriminalne djelatnosti. Zbog toga svi dokumenti i inicijative „medjunarodne zajednice", koji se ticu tih dviju drzava - Daytonski ugovor, Pakt o stabilizaciji i suradnji, kao i program Europske unije Cards - inzistiraju na djelatnom suzbijanju korupcije i organiziranoga kriminala.
Ali o korupciji valja govoriti i stoga sto uz pomoc korupcije u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu ne stize samo losa roba i zastarjela, prljava tehnologijac na taj nacin dolaze i mnogi strani grabezljivci ili «spretni nasijenci", koji se bezocno okoriscuju neznanjem, neiskustvom, a pocesto i nepostenjem politickih duznosnika i javnih sluzbenika.
I na kraju, o korupciji treba govoriti i zato da bi se ta nesretna pratilja mnogih promjena drustva sto bolje upoznala i odlucno suzbijala. Jer, brojni primjeri uspjesnoga suzbijanja korupcije dokazuju kako nema sumnje da se protiv korupcije moze boriti. Osnovno je pitanje dakle da li se protiv nje hoce boriti, sada i ovdje - na korist gradjana, javnoga interesa i opcega dobra.

Mona Sahlin, švedska politicarka, morala je 1995. godine dati ostavku nakon što je otkriveno da je svojom sluzbenom karticom platila pelene i nekoliko cokolada. Da li je u Hrvatskoj moguce ostvariti tako visok standard poštivanja javnog interesa?
Prvi korak je ucinjen - nakon nekoliko godina zagovaranja civilnog društva i u Hrvatskoj je donesen Zakon o sprjecavanju sukoba interesa u obnašanju javnih duznosti. Zakon je donesen nakon mnogo otpora i uvelike zahvaljujuci cinjenici da su izbori pred vratima. Sukob interesa kod javnog duznosnika postoji kada na odluku u cijem donošenju on sudjeluje utjece ili moze utjecati njegov privatni interes. U zemljama tzv. razvijene demokracije pravila igre razradena su do najsitnijih detalja, ali dva osnovna pravila gotovo su svagdje ista: javnost ima pravo znati sve o prihodima i imovini javnih duznosnika na koja utjece ili moze utjecati njihov polozaj a javni duznosnici ne bi smjeli ni na koji nacin sudjelovati u odlucivanju ili na drugi nacin utjecati na odluku u kojoj imaju vlastiti financijski interes.
Dugorocno je najveca šteta od nepoštivanja pravila o sukobu interesa gubitak povjerenja u društvene institucije. Da je takva šteta u Hrvatskoj vec nastala pokazuje istrazivanje zagrebackog Fakulteta politickih znanosti prema kojemu 93% maturanata sumnja da svojim angazmanom moze utjecati na odluke vlasti, a 23% ih nema nikakvo zanimanje za politiku. Kako obnoviti povjerenje u institucije i poštovanje javnog interesa?

dada lerotic
sTItI OKOLIS
UDD 2001.

iz sadrzaja:
I VODA - NEPRESUSNO BLAGO?
Voda je zivot
To to muti vodu?
Koliko vode treba covjeku?
Cisto, cistije , naj...higijena tijela
Bistra glava vodu stedi - sto mogu uciniti?
Mirisljivo, mirisljivije, naj...higijena WC-a
Sto koristi cistoci a (ne) skodi ribama?
Kako djeluje mirisljivi kamen za WC?
Kako toaletni papir stedi i stiti vodu?
Bijelo, bjelje, naj...pranje rublja
Od cega se sastoje deterdzenti i omeksivaci?
Sto su fosfati?
Bistra glava vodu bistri - sto mogu uciniti?
Sareno, sarenije, naj...pranje i ciscenje odjece
Bistra glava vodu bistri - sto mogu uciniti?
Sjajno, sjajnije, naj...pranje posuda
Sto su tenzidi?
Blistavo, blistavije naj...pranje automobila
Bistra glava vodu bistri - sto mogu uciniti?

II ZRAK JE DAH
Sto je ucinak staklenika?
Koji su glavni „staklenicki plinovi"?
Klima li se klima?
Sto je ozon?
Koja je uloga ozonskog omotaca?
Sto ugrozava ozonski omotac?
Koje su posljedice razaranja ozonskog sloja?
Sto mozes uciniti za ozonski omotac?
Kako se mozes zastititi od UV zracenja?
Covjek i suma
Kisa pada, gora zeleni?
Zbog cega umiru sume?
Je li kisela kisa zaista kisela?
Da se gora zeleni - sto mogu uciniti?
Da se klima ne klima - energiju stedi energicno!
Gdje mozes stedjeti energiju?
Grijanje i CO2
Elektricna energija i CO2
Otpad i CO2

III HRANA NASA SVAGDANJA
Juha od povrca s dodatkom nitrata i pesticida?
Svinjski odrezak s antibioticima?
Goveda juha na ludi nacin?
Geneticki inzenjering ili salata od rajcica s okusom jagode
Hrana bez mana?
Eko, bio ... zdrava hrana
Kako jesti a ne nasjesti?
Vrecice, tube, kutije, boce... ili koliko ambalaze treba hrani?

tihomil radja
davor gnjenero
DREMOKRATSKI IZBORNI SUSTAVI
UDD 1990.