Vijesti

10. lipnja 2015. / June 10th, 2015

Održana konferencija “Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU protiv prijevare i korupcije” / Conference “Integrity Pacts – Civil Control Mechanism for safeguarding EU-funds” was held in Zagreb

U organizaciji Transparency Internationala Hrvatska u srijedu 10. lipnja 2015. godine u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom “Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU protiv prijevare i korupcije” u okviru prve faze zajedničkog projekta Transparency Internationala i Europske komisije.

Uvodničari konferencije bili su Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska te Inguna Kramina iz Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije. One su u kratkim crtama objasnile važnost konferencije za informiranje šire javnosti, jačanje svijesti i podrške aktivnostima koje se aktivno provode u području borbe protiv prijevara i korupcije u upravljanju europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Istaknule su i kako je cilj konferencije bio domaćim stručnjacima s područja javne nabave, tijelima javne vlasti, korisnicima sredstava, investitorima, poduzetnicima, udrugama civilnog društva i javnosti predstaviti Sporazum o integritetu.

Sporazum o integritetu je predstavila Inguna Kramina iz Europske komisije rekavši kako je to “konkretan alat koji ima višestruke pozitivne učinke, a primjenjuje se u mnogim državama Europske unije, tako da postoje iskustva i prakse primjene i provođenja”. Istaknuto je i kako će se u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine u hrvatske regije uložiti više od 10 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, što je jedan od glavnih izvora javnih ulaganja. Učinkovito upravljanje i iskorištavanje kapaciteta podrazumijeva provođenje politike nulte tolerancije na korupciju.

“Korupcija i prijevare postaju stvarni rizik kada se radi o velikim i značajnim sredstvima, a uspostavom učinkovitih i pravovremenih mehanizama moguće je prevenirati nepravilnosti. Sporazumi o integritetu predstavljaju mehanizam civilnog nadzora kako bi se smanjili koruptivni rizici, a javnosti osigurala transparentnost i kontrola svake pojedine faze ili segmenta ulaganja”. (Transparency International Hrvatska).

Na konferenciji su sudjelovali i analitičarka Ágnes Czibik iz Korupcijskog istraživačkog centra iz Budimpešte, koja je govorila o koruptivnim rizicima u postupcima javne nabave u zemljama EU-a te Michaela Rajkova iz Transparency Internationala Bugarska koja je iznijela neke praktične primjere provedbe Sporazuma o integritetu.

Od domaćih stručnjaka o faktorima rizika u postupcima javne nabave govorili su Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Filko Cezner, pomoćnik ministra gospodarstva i Tatjana Borovina, načelnica Sektora za uspostavu i unapređenje rada sustava u Upravi za provedbu operativnih programa i međunarodnih instrumenata Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

O iskustvima korisnika govorili su domaći konzultanti Ana Fresl, izvršna direktorica, Projekt jednako razvoj d.o.o i Georgios Chatzigiagkou, stariji konzultant iz tvrtke Logička Matrica d.o.o, te gradonačelnik grada Lepoglave i saborski zastupnik Marijan Škvarić.

Na konferenciji je sudjelovao i predstavnik Udruge za demokratsko društvo (UDD) čiji se projekt “Umrežimo se – protiv korupcije!” bavi sličnom tematikom.

——————————————————————————————————————————————

27. svibnja 2015. / May 27th, 2015

Održana konferencija “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja” / Conference “Associations as initiators of local development” was held in Zagreb

U srijedu 27. svibnja 2015. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu održana je konferencija “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja”. Organizator konferencije bio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a održana je povodom Dana otvorenih vrata udruga 2015. koji se širom Hrvatske održavaju od 28. do 30. svibnja 2015. godine.

Uvodničari konferencije bili su Ivana Kordić, predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva te Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH. Oni su istaknuli važnost volonterstva u razvijanju civilnog društva i razvoju osobne odgovornosti svakog pojedinog građanina (u Hrvatskoj je u 2014. godini bilo gotovo 46 tisuća volontera) te mogućnosti koje se nude Republici Hrvatskoj iz fondova Europske unije (iz Europskog socijalnog fonda do 2020. Hrvatska može povući i do 300 milijuna eura za programe i projekte).

Panelisti konferencije bili su Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga, Jany Hansal, predsjednica Udruge Deša iz Dubrovnika te Snježana Kovačević, projektna menadžerica Udruge za rad s mladima Breza i članica Osječkog vijeća za razvoj socijalnih usluga, koji su na primjerima dobre prakse iz tri lokalne zajednice, tri lokalna konteksta, raspravljali sudjelovanje udruga u kreiranju lokalnih politika. Tako je istaknuto Vijeće civilnog društva Grada Dubrovnika kao savjetodavno tijelo koje djeluje na poticanju aktivnog uključivanja udruga u javni život Dubrovnika. Grad Umag uredio je financiranje rada udruga koje djeluju na tom području u okviru Pravilnika i prije donošenja posebnih propisa koji su detaljnije uredili kriterije financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro.  Treći primjer dobre prakse je Osječko vijeće za razvoj  socijalnih usluga koje predstavlja savjetodavno tijelo Grada Osijeka čije su aktivnosti usmjerene osnivanju neformalne mreže organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga, uključivanju građana/volontera u projekt, te analizi i pripremi svih dionika koji pružaju socijalne usluge u Osijeku i Osječko-baranjske županije za sudjelovanje u natječajima Europskog socijalnog fonda.

Na konferenciji je bilo riječi i o Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 5. ožujka 2015. godine. Uredba je izrađena s ciljem uređenja sustava financiranja programa i projekata udruga, a slijedom obveza iz novog Zakona o udrugama koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine. Uredbu je predstavila Vesna Lendić Kasalo, zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH nakon čega je provedena kvalitetna rasprava o njezinoj primjeni u praksi.

U okviru konferencije predstavljena je i mobilna aplikacija UdrugeInfo koju je osmislio Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a kojom se želi povećati vidljivost udruga u lokalnoj zajednici, te osnažiti sudjelovanje građana u aktivnostima koje udruge provode. Predstavila ju je voditeljica Odjela u Uredu za udruge Vlade RH Stela Fišer Marković, a u njezinu predstavljanju sudjelovali su i Ratko Mutavdžić, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca te Igor Roginek iz udruge Autonomni centar – ACT, ujedno predstavnik udruga u Savjetu za razvoj civilnoga društva.

Putem aplikacije, građani će moći pretraživati aktivnosti udruga prema mjestu i vremenu njihovog održavanja, odnosno informacijama koje su sadržane u Registru udruga te stupiti u kontakt s udrugom koja im je od interesa. Aplikacija je dostupna za Android mobilne telefone, a uskoro i za Apple mobilne telefone, o čemu će se moći više saznati na stranicama Ureda za udruge: www.uzuvrh.hr. Putem weba, aplikaciji je moguće pristupiti putem linka https://udrugeinfo.uzuvrh.hr/.

Na konferenciji je sudjelovalo preko 150 predstavnika udruga, jedinica lokalne i područne samouprave, državnih tijela te poslovnog sektora, a sudionici su se također mogli informirati o programu Europa za građane 2014-2020.

—————————————————————————————————————————–

20. ožujka 2014.

Prva uspješna europska građanska inicijativa #Right2Water!

Europska komisija je danas odobrila prvu uspješnu europsku građansku inicijativu – #Right2Water u okviru koje je prikupljeno 1,68 milijuna potpisa i prijeđeni su minimalni pragovi u 13 država članica.

Organizatori europske građanske inicijative “Right2Water” pozvali su Komisiju da svim građanima EU-a zajamči ostvarivanje prava na pristup vodi i sanitarnim sustavima, isključi opskrbu vodom i upravljanje vodnim resursima iz pravila unutarnjeg tržišta i liberalizacije te da poveća napore za ostvarenje općeg pristupa vodi i sanitarnim sustavima širom svijeta.

Danas je Komisija odlučila pozitivno odgovoriti na prvu uspješnu europsku građansku inicijativu u područjima za koja je nadležna.

Organizatorima je na ostvarenom uspjehu čestitao potpredsjednik Europske komisije, Maroš Šefčović: “Neposredni rezultati te prve inicijative paneuropske demokracije koja počiva na djelovanju građana donijet će poboljšanja u području kakvoće vode, infrastrukture, sanitarnih sustava i transparentnosti u Europi i zemljama u razvoju. Čestitam organizatorima na ostvarenom uspjehu.”

Europska građanska inicijativa pokrenuta je u travnju 2012. kao moćan politički instrument u rukama građana. Milijun građana iz najmanje četvrtine država članica ima mogućnost pozvati Europsku komisiju na poduzimanje mjera u područjima za koja je nadležna. U okviru prve uspješne europske građanske inicijative “Right2Water” prikupljeno je 1,68 milijuna potpisa i prijeđeni su minimalni pragovi u 13 država članica, što je daleko iznad zakonski utvrđenog minimuma. Sve u svemu, više od 5 milijuna građana EU-a do sada je potpisalo više od 20 različitih inicijativa.

Dodatne informacije: IP/14/277 (europa.eu/rapid/press-release_IP-14-277_hr.htm)

Web-mjesto inicijative: “Right2Water”  (www.right2water.eu/)

Web-mjesto europske građanske inicijative: EGI  (ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome?lg=hr)

Preneseno s: ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140319_hr.htm

—————————————————————————————————————————

14. ožujka 2014.

Zaštita potrošača – korak dalje

http://ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140314_hr.htm

 

 

 

 

 

 

————————————————————————————————————————-

Europska komisija organizira Dijalog s građanima s povjerenikom za zaštitu potrošača Nevenom Mimicom uponedjeljak, 3. ožujka 2014. u 16 sati u Hypo Centru, Zagreb.

Molimo Vas da proslijedite informaciju zainteresiranim djelatnicima i učenicima.

Više informacija možete naći na stranicama Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, klikom na link.

————————————————————————————————————————————-

Stranica za besplatnu pravnu pomoć

Tripleacitizens.eu novopokrenuta je mrežna stranica koja omogućuje pristup besplatnoj pravnoj pomoći za građane. Nova mrežna stranica pripremljena u okviru medjunarodnog projekta Trostruko A za gradjane (informacije, savjeti, aktivna pomoć) - www.tripleacitizens.eu na kojem je Nacionalna zaklada jedan od partnera.

——————————————————————————————————————————————

02.12.2013.

Aplikacija za elektroničko učenje pisanja i provedbe projekata
Organizacije za građanske inicijative (OGI)

Organizacija za građanske inicijative u okviru projekta „Omogućimo to putem EU fondova“ koji financira Europska unija iz sredstava programa IPA INFO 2011 razvija aplikaciju za elektroničko učenje pisanja i provedbe projekata financiranih sredstvima

Prvi od ukupno 6 modula dostupan je svima koji žele naučiti više o ukupnom funkcioniranju EU fondova te načinima izrade i provedbe projekata na web sjedištu projekta (http://eufondovi.ogi.hr/category/elearning/).

Tema prvog modula su programi koje Republika Hrvatska koristi od 1996. godine do danas, tipovi financiranja, te natječajna dokumentacija. Ostali moduli bit će objavljivani na web sjedištu projekta svakih 5 do 6 dana.

Sve upute za praćenje sadržaja kao i za polaganje kratkog kviza znanja koji se nalazi na
kraju svakog modula nalaze se unutar same aplikacije

—————————————————————————————————————————-

Povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica u prvom službenom posjetu Hrvatskoj, 27. rujna 2013.g.

———————————————————————————————————————————-

Posjetite našu FACEBOOK stranicu EUROSFERA i informirajte se!

 

————————————————————————————————————————————-

UDD – Udruga za demokratsko društvo u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem (HKR), uz potporu Europske unije, u okviru projekta “Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja, te sigurnosti hrane”,

započinje s

ciklusom emisija

« EUROSFERA

nove prilike»

u utorak, 24. rujna 2013., u 13 sati

Na Hrvatskom katoličkom radiju (HKR).

Gošća:

voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska,

gđa Danijela Marković – Krstić

H K R
Sljeme 103,5 mhz, Split 97,9 mhz, Biokovo 107,9 mhz, Šibenik 104,5 mhz, Vinkovci 104,9 mhz, Osijek 98,6 mhz, Slavonski Brod 98,7 mhz, Vukovar 102,4 mhz.

Ovaj projekt financira Europska unija

——————————————————————————————————————————–

UDD je započeo novi projekt nazvan “Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja, te sigurnosti hrane”

Cilj projekta je doprinos jačanju dijaloga na specifičnim područjima EU politika: zaštiti potrošača, okoliša, zdravlja i sigurnosti hrane, te informiranje građana o važnim pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom u dotičnim sektorima.

U okviru projekta planiramo oformiti mini redakciju koja će pratiti navedena područja, uspostaviti partnerstva i suradnju između UDD-a i različitih elektronskih medija kako bi pridonijeli boljem razumijevanje i prihvaćanje EU demokratskih vrijednosti i standarda u Hrvatskoj, a za razmjenu informacija i komunikaciju koristit ćemo se mailing listom ei.info@udd.hr i mrežnom stranicom UDD-a, tiskat ćemo edukativnu brošuru temeljenu na pitanjima građana prikupljenim u prvom dijelu projekta. Od ožujka 2014.  organizirat ćemo info štandove u 15 gradova na kojima ćemo dijeliti brošure i razgovarati s građanima.

O rasporedu emisija, priloga i drugih događanja uskoro opširnije…

Projekt je financiran od strane EU

 

———————————————————————————————————————

EUCIS-LLL – the European Platform of Civil society Organisations in Lifelonge Learning -
ili Europska platforma OCD za cijeloživotno učenje je upravo izdala drugo izdanje svog časopisa na temu Mi činimo Europu, aktivno cijeloživotno građanstvo i učenje (“We Make Europe, Active Citizenship and Lifelong Learning”).

Časopis prikazuje neke od pokušaja i rezltata građanske uključenosti i ciljeva da bi se doprinjelo debatama koje se deđavaju u okviru Europske godine građana 2013. Njegova svrha je spojiti različite poglede i iskustva kako bi se pokazalo bogatsvo i dinamika, ali i ograničenja oko toga što je aktivno europsko građanstvo danas.

Časopis možete preuzeti ovdje

———————————————————————————————————————–

Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji – tijek procesa ratifikacije

Potpisivanje Ugovora o pristupanju RH EU 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat referenduma o članstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora u zemljama članicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora u svim zemljama članicama formalizirat će se članstvo RH u Uniji od 1. srpnja 2013.

Cijeli procesa ratifikacije možete pratiti ovdje

——————————————————————————————————————————–

Izvučeni dobitnici nagradne igre Delegacije EU-a „Drvce mira“

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj je u petak 18. siječnja 2013. slučajnim odabirom putem računala izvukla dobitnike nagradne igre „Drvce mira“ koja je pokrenuta povodom dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji. Na nagradnoj igri je sudjelovalo preko 1200 građana iz cijele Hrvatske u dobi od 16-70 godina. Imena pobjednika izvučenih u petak, 18. siječnja 2013. slučajnim odabirom putem računala su:
Marko Boko (22) iz Bola na BračuJožek Ivčić (55) iz ZagrebaIvana Tomljanović (30) iz Josipovca (pored Osijeka)
Više informacija možete pročitati na stanicama DEU u Hrvatskoj

——————————————————————————————————————————-

Iz novog biltena DEU za prosinac, izdvajamo:

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
- Europsko vijeće i Vijeće Europske unije o napretku Hrvatske
- Završno pretpristupno financiranje EU-a za Hrvatsku
- Finski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske EU-u
- Održana konferencija „Strukturni fondovi i javna nabava“
- Izazovi i prilike za hrvatske gradove iz EU fondova
- Nagradna igra „Drvce mira“ – pošaljite mirovni prijedlog Europskoj uniji!
- Šest godina rada Informacijskog centra EU-a
- Delegacija EU-a dodijelila nove projekte organizacijama civilnog društva s ciljem informiranja građana o EU-u
- Četvrti forum civilnog društva zemalja zapadnog Balkana
- Info dan programa Mladi na djelu
- Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Hrvatskoj
- Poziv na konzultacije o strategiji potpore civilnom društvu u zemljama zapadnog Balkana, Turskoj i Islandu

VIJESTI IZ EU-a
- Čelnici EU-a primili Nobelovu nagradu za mir
- Europsko vijeće prihvatilo putokaz o dovršavanju Ekonomske i monetarne unije
- EU riješio manjak sredstava za Erasmus i ostale potprograme Programa za cjeloživotno učenje

Više informacija možete pogledati na stranicama DEU u Hrvatskoj

——————————————————————————————————————————-

Prenosimo EUbilten br.52 za listopad 2012. koji objavljuje Delegacija EU u RH

————————————————————————————————————————————-

10. listopada 2012.

Europska komisija je izdala Cjelokupno izvješće o monitoringu za Hrvatsku koje možete pročitati ovdje

————————————————————————————————————————————-

TIH: svega 47,5 posto građana zna za Zakon o pravu na pristup informacijama

Četvrtak, 27. rujna 2012.

Devet godina nakon što je donesen Zakon o pravu na pristup informacijama svega 47,5 posto građana Hrvatske zna da on postoji, a tek je 10,8 posto građana zatražilo informaciju od tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, upozorio je danas Transparency International Hrvatska (TIH) naglasivši kako je taj zakon jedan od ključnih za suzbijanje korupcije.

“Rezultat nije sjajan, ali pokazuje napredak u odnosu na 2007. kada ih je tek 29,5 posto znalo za taj zakon”, rekao je predsjednik Transparency International Hrvatska (TIH) Nikola Kristić na konferenciji za novinare, predstavljajući podatke istraživanja koje je na 1300 ispitanika provela agencija Promocija Plus 3. i 4. rujna. Istraživanje je provedeno u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

Od 10,8 posto građana koji su zatražili informacije od tijela javne vlasti, njih 29,8 posto bilo je zadovoljno odgovorom što, rekao je Kristić, predstavlja napredak u odnosu na 2008. kada je tek 4,6 posto građana zatražilo informaciju, a od toga je njih 26,8 posto dobilo u potpunosti odgovarajući odgovor.

Ohrabrujućom smatra činjenicu da 23,7 posto od onih koji su čuli za Zakon zna da imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, odnosno zna točno koja prava im zakon osigurava.

Najzanimljivije teme za građane su financiranje projekata iz proračuna (19,3 posto), zatim podaci o socijalnoj skrbi (17,7 posto), stanje i održavanje komunalne infrastrukture (15,3 posto), komunalne naknade i porezi iz nadležnosti grada (15,2 posto), rad predstavnika vlasti na svim razinama (11,5 posto), a podaci o obrazovanju su najzanimljiviji za njih 11,4 posto, pokazalo je istraživanje.

Kristić je istaknuo kako podaci pokazuju apatičnost građana što je, rekao je, rezultat nepovjerenja u sustav kao i borbe za svakodnevicu zbog koje građani nemaju vremena za postavljanje pitanja.

“Pomaci postoje u svim sferama, ali je proces da se dosegne razina s kojom bi svi bili zadovoljni veoma dug”, naglasio je.

Smatra da Vlada mora imati puno jaču komunikacijsku strategiju od samog pisanja na mrežnim stranicama te da treba biti otvorena prema medijima što, ocijenio je Kristić, sada nije slučaj. Posebno je istaknuo i ulogu medija koji moraju biti nezavisni od pritisaka kapitala kako bi relevantne informacije bile prikazane.

“Sve ovo pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u promociju i provođenje Zakona o pravu na pristup informacija te tako omogućiti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana, uspješnije upravljanje javnim resursima i minimiziranje rizika od korupcije”, naglasio je član Upravnog odbora TIH-a Don Markušić.

TIH tijekom rujna i listopada, po šesti put, provodi akciju “Imamo pravo znati” u sklopu koje se promovira Zakon o pravu na pristup informacijama. Temeljni ciljevi akcije su upoznavanje građana sa značajkama toga zakona putem info punktova u hrvatskim gradovima te poticanje tijela javne vlasti da ulože veće napore u informiranje građana.

Hina
—————————————————————————————————————————————-

Jesu li europski fondovi u Hrvatskoj prilika za napredak?

Očekuje se da se Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi Europskoj uniji. Ukoliko joj se apsorpcijska moć za povlačenje sredstava iz EU-fondova značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prvi “neto kontributor” europskom budžetu.

Europska unija ima proračun koji se puni na način da svaka država članica godišnje uplaćuje određeni iznos. U prosjeku, taj proračun godišnje teži otprilike 140 milijardi eura. Očekuje se da se Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi EU.
Važno je razumjeti europske ciljeve za proračunsko razdoblje 2014.- 2020, ali i način na koji će Hrvatska povratiti takozvanu članarinu. U pojednostavljenom opisu, promatra se ukupni iznos sredstava koji zemlja članica uplaćuje u proračun, te ukupni iznos sredstava koji je iz tog proračuna povučen natrag u zemlju članicu neovisno o Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi, po svim dosadašnjim iskustvima, morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici alokacijama, odnosno predviđenim sredstvima.
Alokacije su predviđeni iznos iz europskog proračuna koji će, ovisno o operativnim programima, biti potencijalno utrošen u nekoj zemlji članici.
Stvarna apsorpcija je termin za sredstva koja je neka zemlja članica uspjela “povući”, odnosno realizirati na terenu, a različita su od alokacija ovisno o apsorpcijskoj moći neke zemlje. Ukoliko, primjerice, Hrvatska ne uspije pripremiti dovoljan broj kvalitetnih projekata, tada će stvarno utrošena sredstva biti manja od predviđenih, odnosno alociranih sredstava.
Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi po svim dosadašnjim iskustvima (Bugarska, Rumunjska ili Slovačka), morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici. Međutim, u slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala “neto kontributor” europskom budžetu.
Neto kontribucija u tom bi slučaju značila da će Hrvatska više uplaćivati, nego prihodovati iz europskih fondova. Za razliku od ostalih kontributora, Njemačke, Francuske i Italije, Hrvatska bi bila kontributor koji nije realizirao planirana sredstva, dok su Njemačka, Francuska i Italija kontributori na temelju izračuna prosjeka bruto U slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala “neto kontributor” europskom budžetu domaćeg proizvoda (što znači, u prijevodu, da zemlje čiji je BDP veći od europskog prosjeka plaćaju svoje članstvo više od iznosa na koji imaju pravo iz proračuna).

Ciljevi za proračunsko razdoblje 2014. – 2020. izvedeni su iz strategije EUROPE 2020. Dugoročni su i zahtijevaju dugoročno planiranje i financiranje. Sve zemlje članice koje planiraju razrade projekata moraju se fokusirati na te ciljeve. Strategija Europe 2020 traži zapošljavanje (75 posto građana između 20. i 64. godine mora biti zaposleno), istraživanje i razvoj (3 posto BDP-a EU mora se ulagati u to područje), klimatske promjene i energetiku (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto, udio od 20 posto obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto), obrazovanje (smanjiti postotak napuštanja školovanja na ispod 10 posto i povećati udio visokoobrazovanih na 40 posto) te siromaštvo i socijalnu inkluziju (barem 20 milijuna ljudi manje pogođeno siromaštvom). U praksi to znači da su fondovi sredstvo za postizanje tih ciljeva, odnosno svi projekti moraju direktno doprinositi ovim ciljevima.

Raspodjela

Najveći dio europskog proračuna predstavljaju fondovi zajedničke poljoprivredne politike (41 posto), a s više od trećine sredstava zastupljeni su strukturni fondovi. Strukturni fondovi predstavljaju sredstva koja će se u budućnosti koristiti za financiranje regionalnog razvoja. Strukturni fondovi sastavljeni su od 3 komponente: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)  podupire ulaganja u infrastrukturu, Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike potpore malim i srednjim poduzetnicima s ciljem otvaranja radnih mjesta ili poboljšavanja uvjeta na lokalnim tržištima rada.
Kohezijski fond ima za cilj poboljšanje gospodarskih i društvenih uvjeta, te stabilizaciju gospodarstva. Iz ovog fonda se do sada uglavnom financirala izgradnja prometne infrastrukture te infrastruktura potrebna za efikasnu zaštitu okoliša. Međutim, mnoge nevladine organizacije u Europskoj uniji osporavaju da su sredstva iz ovoga fonda do danas bila utrošena na mudar način, ističući da su uglavnom bila trošena na infrastrukturu koja nije doprinosila zaštiti okoliša, već njenom daljnjem uništavanju (primjerice financiranje autocesta na uštrb željezničkog prijevoza).
Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike.
Europska unija u budućem financijskom razdoblju nameće dvije vrste kontrole odnosno uvjetovanja utrošenih sredstava, te na taj način značajno smanjuje mogućnost financiranja uzaludnih i nepotrebnih projekata:
1) Kotrolu provedbe
EU je uspostavila mehanizme koji bi trebali omogućiti da   europski fondovi pridonesu ostvarenju ciljeva strategije “Europe 2020″. Preduvjeti imaju dvije forme: ex-ante, što znači da se određeni uvjeti moraju provesti prije raspodjele sredstava i ex-post, što znači da će se nova sredstva odobravati isključivo imajući u vidu uspješnost provedbe projekata u odnosnu na te iste uvjete. Primjerice, ukoliko su prvotno Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun dodijeljena sredstva služila poticanju reciklaže, dodatna sredstva neće biti odobrena ukoliko su ugovorena sredstva utrošena na projekt koji nije potaknuo recikliranje.
Logika za osnaživanje ex-ante preduvjeta je da fondovi moraju osigurati efikasnu potporu upravo projektima koji doprinose ostvarivanju ciljeva iz Strategije 2020. Iskustva iz prošlih programskih razdoblja sugeriraju kako je efikasnost investicija financiranih od strane fondova EU u nekim slučajevima bila usporavana ili zaustavljana zbog ograničavajućih čimbenika poput neusklađenih zakona, regulatornog ili institucionalnog okvira. Koncept preduvjeta nije nešto novo u zakonodavnom okviru kohezijske politike, međutim programsko razdoblje 2014. – 2020. predstavlja određenu prekretnicu u primjeni i provedbi tih preduvjeta.
2) Sudjelovanje javnosti
U naporu da se europski proračun troši na djelotvorniji i učinkovitiji način, Europska komisija nedavno je izmijenila svoj Princip partnerstva. To znači da odluke o europskom proračunu koje se donose na lokalnoj razini trebaju uključivati različite partnere: udruge, neprofitne organizacije, poduzeća i sindikate. Takav angažman približava politike Europske unije europskim građanima i jača povjerenje u institucije koje ih razvijaju i primjenjuju. Sudjelovanje javnosti također pomaže u sprečavanju prevara i zlouporabe novca. Prvi korak u navođenju javnosti na sudjelovanje je dostupnost informacija, nakon čega ljudi mogu donositi smislene odluke o ulaganjima koje žele vidjeti u svojim zajednicama.

*****

Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun. Vlada Republike Hrvatske i svi ostali sudionici u procesima kreiranja operativnih programa za strukturne fondove morat će uložiti puno više truda u osmišljavanje projekata koji će zadovoljavati europske ciljeve. Hrvatska je već trebala početi raditi na pripremi operativnih programa za budžetsko razdoblje 2014.- 2020, kako bi postavila što kvalitetniji temelj za dostizanje jednog od nacionalnih ciljeva – da članstvo u Uniji ima i financijskog smisla.

Preuzeto sa
http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/jesu-li-europski-fondovi-u-hrvatskoj-prilika-za-napredak

—————————————————————————————————————————————–

Hrvatska: Na putu k učinkovitom i funkcionalnom pravosuđu

Povjerenik EU-a za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle sastao se 25. rujna u Bruxellesu s hrvatskim ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem kako bi porazgovarali o završnim pripremama zemlje za članstvo u EU-u u području pravosuđa i temeljnih prava. Povjerenik Füle pozdravio je odlučnost ministra da nastavi s reformom pravosuđa i održi fokus na obvezama preuzetim tijekom pregovaračkog procesa. Istaknuo je da je funkcionalno pravosuđe od ključne važnosti za kapacitet Hrvatske za primjenu pravne stečevine EU-a i zaštitu prava svojih građana.
Ministar Miljenić predstavio je svoje planove za povećanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa a razgovarali su i o neovisnosti sudaca i borbi protiv korupcije. Uz manje od devet mjesecu do pristupanja Hrvatske EU-u povjerenik Füle i ministar Miljenić složili su se da je ključno zadržati fokus na preostale poslove u smislu uspješnog i dobro pripremljenog pristupanja.

Izvor: DEU

——————————————————————————————————————————————

Konferencija: “Iskorači za jaču Europu”

Utorak, 25. rujna 2012.

U suočavanju s postojećom ekonomskom krizom, EU je donijela novu strategiju koja treba pomoći stvaranju bolje Unije. U strategiji “Europa 2020″, važno mjesto ima i civilno društvo, koje je više negoli prije uključeno u procese kreiranja odluka na najvišoj razini i odlučivanja o njima.
U Europskom ekonomskom i socijalnom vijeću u Bruxellesu 25. rujna 2012. održava se konferencija pod nazivom “Iskorači za jaču Europu – Civilno društvo: punopravni partner strategije Europa 2020″.
Na konferenciji će biti govora o održivom razvoju i socijalnoj koheziji, kao i o ekonomskom upravljanju, proračunu, zapošljavanju i ostalim ključnim pitanjima daljnjeg razvoja Unije. Sudjelovat će ne samo visoki dužnosnici EU, već i predstavnici organizacija civilnoga društva kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Cilj je konferencije  ustanoviti gdje se nalaze pravi potencijali koji će omogućiti napredak, gdje ulagati i kako optimizirati to ulaganje, odnosno pomoći u stvaranju Europe koja je obzirnija prema potrebama svojim građana, koja napreduje i otvara nova radna mjesta stvarajući tako ozračje povjerenja.

Više informacija o konferenciji: www.eesc.europa.eu
Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

——————————————————————————————————————————————

Povjerenik Andor potaknut će Hrvatsku da nastavi s naporima za zapošljavanje i socijalnu inkluziju

Povjerenik Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju László Andor posjetit će Zagreb 20. i 21. rujna kako bi ustanovio napredak koji je Hrvatska postigla u kontekstu priprema za pristupanje EU-u predviđeno za 1. srpnja 2013.
Povjerenik Andor sastat će se s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, ministricom socijalne politike Milankom Opačić, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Brankom Grčićem, zamjenicom ministra znanosti i obrazovanja Marijom Lugarić, te ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem.
Potaknut će Hrvatsku na provedbu nedavno najavljene reforme zakona o radu te na rješavanje preostalih strukturnih slabosti na tržištu rada, posebice u pogledu zapošljavanja žena i starije populacije. Naglasit će potrebu da Hrvatska sudjeluje u Strategiji Europa 2020 i integrira svoje ciljeve za zapošljavanje i socijalnu inkluziju, te će potaknuti hrvatsku Vladu da se pripremi kako bi u potpunosti mogla iskoristiti prednosti Europskog socijalnog fonda (ESF) za sufinanciranje projekata ulaganja u ljudski potencijal.
Povjerenik će se također sastati sa socijalnim partnerima i podsjetiti ih na naglašenu ulogu koju im daje Lisabonski ugovor. Povjerenik Andor dodijelit će i ugovore za dva specifična programa u sklopu Instrumenta za pred-pristupnu pomoć kako bi se dodatno ojačala ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj.
Prvi program uključuje oko 7 ugovora vrijednih oko 1 milijun eura, za “Unaprjeđenje pristupa održivom zapošljavanju dugoročno nezaposlenih visoko educiranih osoba” dok drugi program uključuje oko 30 ugovora koji zajedno vrijede oko 4 milijuna eura, za “Modernizaciju školskih programa u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta/ekonomije rada koje se mijenjaju”.
Povodom službenog posjeta Hrvatskoj, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, gospodin László ANDOR će, zajedno s Ministrom Mrsićem i predstavnicima akademske zajednice, sudjelovati u javnoj raspravi pod naslovom “Socijalna Europa – Europska unija 2012: Europska godina aktivnog starenja”, koja će se održati u četvrtak, 20. rujna u 19.00 sati, u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14.

Više o raspravi u prilogu.  Izvor: DEU

————————————————————————————————————————————–

Predstavljeni rezultati istraživanja o stavovima građana o ulasku u Europsku uniju

Delegacija EU u Republici Hrvatskoj predstavila je danas u Informacijskom centru Europske unije rezultate istraživanja javnog mišljenja o stavovima hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju.
Istraživanje je za Delegaciju EU-a provela agencija Ipsos Puls u razdoblju od 20. srpnja do 7. kolovoza 2012 na uzroku od 1022 ispitanika.Prilikom predstavljanja istraživanja šef Delegacije EU-a veleposlanik Paul Vandoren istaknuo je kako su ovo prvi rezultati javnog mišljenja nakon provedenog referenuma o ulasku Hrvatske u EU u siječnju ove godine. Dodao je kako se stavovi građana nisu bitno izmijenili od siječnja, no pokazuju pozitivan trend u nekim aspektima.
Govoreći o procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju u zemljama članicama EU-a, veleposlanik je izrazio svoje uvjerenje za završetak procesa do predviđenog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013.Rezultate samog istraživanja predstavio je Dragan Bagić iz agencije Ipsos Puls. Rezultati istraživanja pokazuju da 44% građana ima pozitivan stav prema EU, a negativan stav ima 28 % ispitanika, dok je 28% neutralno.
Također istaknuto je kako još uvijek postoji velika potreba za informiranjem građana o Europskoj uniji. Rezultati samoprocjene informiranosti o EU pokazali su da njih 15% se smatra dobro informiranima, dok 39% smatra da nisu dovoljno informirani o EU. No, čak 73% ispitanih nisu pokušali sami doći do informacija vezanih za EU.

Sažetak rezultata istraživanja možete pronaći ovdje: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4304Izvor: DEU

 

————————————————————————————————————————————–

Na jedan dan postanite urednik Facebook stranice Europskog parlamenta

Želite li otkriti kako je raditi u Europskom parlamentu? Pratiti plenarne sjednice i poticati raspravu komunicirajući EU teme na Facebooku?
Prijavite se na natječaj Europskog parlamenta. Troje pobjednika bit će nagrađeno dvodnevnim putovanjem u Strasbourg (24.-25. listopada). Pod nadzorom tima Europskog parlamenta, pobjednici će na jedan dan preuzeti vođenje Facebook stranice parlamenta (pratiti rasprave, birati teme, pisati postove i moderirati raspravu).
Nagradom su osigurani putni troškovi, smještaj i obroci! Kako sudjelovati na tom natječaju?Na Facebook zidu ovog natječaja napišite zašto mislite da treba izabrati baš vas.
Poštujte dva pravila: vaš post ne smije sadržavati više od 200 slovnih znakova i opis motivacije trebate poslati do 17. rujna u 12 sati. Tim Europskog parlamenta zadužen za Facebook tada će načiniti uži izbor od deset kandidata. Nakon toga, vaši kolege – drugi fanovi Europskog parlamenta na Facebooku – glasovat će tijekom zadnja dva tjedna u rujnu za one koje bi željeli poslati u Strabourg.
Tko može sudjelovati u natječaju?Postoje samo tri ograničenja: morate imati najmanje 18 godina, živjeti u Europskoj uniji ili Hrvatskoj i imati vremena za putovanje u Strasbourg od 24. do 26. listopada. Imena desetoro nominiranih, a kasnije i troje pobjednika, bit će objavljena na stranici natječaja. Pobjednici će biti kontaktirani putem Facebookove poruke.

Preuzeto s DEU: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4300

————————————————————————————————————————————–

60. obljetnica Vijeća Europske unije

Prije 60 godina, od 8. do 10. rujna 1952., Vijeće je u Luxembourgu održalo svoju prvu sjednicu. Vijeće se sastalo kao Posebno vijeće ministara Zajednice za ugljen i čelik (ECSC), preteče današnjeg Vijeća Europske unije.
Tada je u vijeću zasjedalo samo šest osnivačkih članica (Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg). Danas EU ima 27 zemalja članica.Vijeće je konstituirano na inauguralnoj sjednici održanoj 8. rujna u luksemburškoj gradskoj vijećnici.
Prvi predsjednik Vijeća bio je njemački kancelar Adenauer. Među prvim odlukama donesenim tog rujna 1952. bilo je usvajanje pravilnika Vijeća i osnivanje Tajništva Vijeća, koje i dan-danas podupire rad Vijeća Europske unije.Vijeće će 20. rujna ove godine održati svoju 3185. sjednicu, i to u u sastavu ministara Pravosuđa i unutarnjih poslova.
Sjednice vijeća broje se od stupanja na snagu „Ugovora o spajanju institucija” iz 1967. godine, kojim je uspostavljeno jedinstveno Vijeće i jedinstvena Komisija. Prije tog datuma održano je oko 460 sjednica Vijeća Zajednice za ugljen i čelik (ECSC, od 1952.) te Vijeća Europske ekonomske zajednice (EEC) i Europske zajednice za atomsku energiju (EAEC, od 1958). Više o tome na web stranicama Vijeća Europske unije.

Izvor: DEU

————————————————————————————————————————————–

Prioritet EU-a za mlade: zapošljavanje i uključenost

Utorak, 11. rujna 2012.

Izvješće EU-a o mladima koje je objavljeno u ponedjeljak poziva da prioritet u kreiranju europskih politika za mlade bude njihovo zapošljavanje, uključivanje u društvo, zdravlje i dobrobit, objavila je u Europska komisija.
Izvješće, koje Komisija objavljuje svake tri godine, naglašava da EU i zemlje članice moraju učiniti više kako bi dale potporu mladima koji podnose veliki teret ekonomske krize.Nezaposlenost mladih u EU u dobnoj skupini od 15 do 24 godine povećala se za 50 posto od početka krize, s prosječnih 15 posto u veljači 2008. na 22,5 posto u srpnju ove godine.Posljednje brojke koje je objavio Eurostat pokazuju da su najviše stope u Grčkoj i Španjolskoj. U EU više od 30 posto mladih nezaposleno je dulje od godine dana.
Postoje međutim i dobri znaci, kaže se u izvješću. Sve zemlje članice provode europsku strategiju za mlade, čiji je cilj stvoriti više i bolje mogućnosti za mlade i promovirati aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i solidarnost.
Od prošlog izvješća 2009. zemlje članice ojačale su obrazovne inicijative i incijative za zapošljavanje i poduzetništvo koje ciljaju mlade.Erasmus za sve, novi predloženi program obrazovanja i obuke za razdoblje 2014-2020 bit će u središtu nove strategije EU-a za mlade. U njemu se predlaže povećanje novčanih sredstava kako bi 5 milijuna ljudi moglo primiti potporu za studij, obuku ili volontiranje u inozemstvu, gotovo dvostruko više u usporedbi s trenutnim stanjem.Izvješće će biti predstavljeno Vijeću EU-a i trebalo bi biti usvojeno kao zajedno izvješće Vijeća i Komisije u studenom.

Izvor: Hina

————————————————————————————————————————————

Usvojena Nacionalna strategija za razvoj civilnoga društva, 2012.- 2016.

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012., Vlada Republike Hrvatske usvojila je Prijedlog Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

U razdoblju kada se Hrvatska priprema za pristupanje Europskoj uniji, ova Nacionalna strategija daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2016. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe.

Više: Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

- preuzeto sa stranica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage

———————————————————————————————————————————————————

EUpress.net – Informativni portal o EU


————————————————————————————————————————————————–

Lipanj 2012.

Građanskim odgojem protiv korupcije

“Predstavljanje Nacrta kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja i programa obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatram jednim o najvažnijih događaja u mandatu ovog ministarstva nakon što smo predstavili smjernice za izradu strategije odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije u RH,” kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović.
Građanski odgoj i obrazovanje uvest će se od sljedeće školske godine eksperimentalno u šest škola, a rezultati i pokazatelji eksperimentalne provede i evaluacijskog istraživanja koristit će se u svrhu daljnjeg razvoja i prilagođavanja, najavljeno je na predstavljanju nacrta Kurikuluma građanskog odgoja i programa obrazovanja zainteresiranim školama 4. lipnja 2012. u Zagrebu.
Istovremeno Mreža mladih Hrvatske zajedno s projektnim partnerima: Centrom za mirovne studije, Centrom za ljudska prava i GONG-om, uz financijsku podršku Europske Unije eksperimentalno će provoditi Građanski odgoj i obrazovanje u šest škola na području od posebne državne skrbi .
Ministar Jovanović naglasio je da će se uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u škole unaprijediti poduzetnički duh, kod djece razviti bolje shvaćanje samoga sebe, ali i društva, bolje korištenje zakona te će se djeca već od osnovne škole educirati za borbu protiv korupcije. “Djeca danas o korupciji jedino znaju samo ono što su dobila iz medija. Upravo će građanski odgoj omogućiti da se uspješnije borimo protiv korupcije i da po završetku ciklusa ove generacije koja se školuje imamo zdravije društvo, društvo utemeljeno na znanju i društvo bez korupcije. Uvođenje građanskog odgoja bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, ali i stvoriti pretpostavke za aktivno sudjelovanje učenika po završetku škole u građanskom društvu”, poručio je ministar Jovanović.
——————————————————————————————————————————–

Provedena studija Europske komisije o sudioničkom građanstvu

Europska komisija provela je Studiju o sudioničkom građanstvu u 27 zemalja Europske unije, u sklopu Aktivnosti 3 programa Europa za građane „Zajedno za Europu“.
Studija mapira teoriju, politike, prakse i razine uključivanja građana diljem Europe u tri zasebna izvještaja, te u završnome nudi preporuke, imajući u vidu strategiju Europa 2020, novi Program Europa za građane 2014 – 2020, godinu Europskog građanstva 2013. i izbore za Europski parlament 2014.

Kontekstualni izvještaj nastoji poboljšati razumijevanje koncepta građanstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se osigurala učinkovita provedba programa Europa za građane i godine Europskog građanstva. U svrhu definicije građanstva, prije svega sudioničkog građanstva, ovaj izvještaj razmatra različite modele građanstva i njihov utjecaj u zemljama Europske unije, kao i različite koncepte i termine vezane uz građanstvo u Europi. Izvještaj obuhvaća pregled i rezultate istraživanja o građanstvu.

Jedno od njih je istraživanje „Eurobarometer: public opinion on social, cultural and political issues“ koje je pokazalo tendenciju pada odaziva glasača na Europskim izborima u odnosu na nacionalne izbore (odaziv glasača na nacionalnim izborima je 75%, a svega 45% na Europskim izborima).
Prema rezultatima istraživanja, među glasačima je veći broj stanovništva starije dobi, dok su mladi skloniji alternativnim načinima političkog sudjelovanja, kao što su demonstracije, bojkoti i društveni pokreti. U dobnoj skupini 15-30 godina, jedan od četiri ispitanika je potpisao peticiju, a jedan od pet ispitanika sudjelovao je na demonstracijama. Velika je i razlika u broju glasača između stanovnika nižeg i višeg stupnja obrazovanja – 31% stanovnika nižeg stupnja obrazovanja pokazuje interes za politiku, dok ih je među visokoobrazovanim stanovnicima 70%.
Ističe se činjenica da 43% stanovništva u Europi nije zainteresirano za politiku, stoga je jedan od zadataka ove studije da pronađe i analizira aktivnosti koje mogu povećati razinu uključivanja građana u politički život.U zaključku, imajući u vidu da najmanje 30% stanovnika Europe nije zainteresirano za politiku, ne glasa i ima negativne stavove prema imigrantima, iznose se preporuke za korištenje koncepta sudioničkog građanstva.

Analitički izvještaj bavi se posljedicama ekonomske krize u EU, s naglaskom na sudioničkom građanstvu. Izvještaj predlaže Europsku strategiju za održanje demokracije tijekom i nakon ekonomske krize, te ističe ulogu Europske komisije u promociji i podizanju svijesti o sudioničkom građanstvu. Nadalje se referira na postojeće politike i prakse, kao i na trendove i razine stvarnog građanskog sudjelovanja, te identificira čimbenike i strategije koje ga potiču i njeguju, kao i prijedloge kako ukloniti prepreke na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Svrha je ovog dijela studije olakšati planiranje i provedbu programa Europa za građane 2014 – 2020, godine Europskog građanstva 2013, Europskih izbora 2014 i strategije Europa 2020.

Treći dio studije je Izvještaj o primjerima dobre prakse, koji su podijeljeni prema četiri dimenzije sudjelovanja: političko sudjelovanje; aktivnosti zajednice; političke aktivnosti civilnog društva; i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, socijalne kohezije i tolerancije.Uz svaku od ovih dimenzija predstavljene su i inovativne značajke primjera dobre prakse, u aspektima suradnje, učenja, strukture, financiranja, Interneta i tehnologije te teško dostupnih skupine (kao što su manjine i imigranti).

Zaključni sažetak i preporuke politika, kao posljednji dio ove studije, nudi 17 ključnih preporuka vezanih uz politike, prakse i učinkovite metode prevladavanja prepreka sudioničkom građanstvu u Europi, predlažući razvoj strategije Europske komisije za mjere povećanja i održanja demokracije i promocije kohezije kroz sudioničko građanstvo, uključujući kratkoročne i dugoročne ciljeve za razdoblje od 2012. do  2020., a imajući u vidu sadašnji kontekst nastavka globalne ekonomske i financijske krize.

Izvještaj o provedenoj studiji možete preuzeti na stranicama Europske komisije

——————————————————————————————————————————————–

Pokrenut portal transparentnosti

Europska komisija predstavila je u lipnju novi internetski portal, kojim želi svoj rad i postupke donošenja odluka učiniti transparetnijim i dostupnijim građanima Europske unije.
Građani će na portalu transparentnosti moći na jednom mjestu naći informacije o aktivnostima Komisije, među kojima su i one o primateljima novca iz europskih fondova.

 

Odgovori