Vijesti

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga

“Pridruži se – Aktivni u mirovini” – Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je dana 26. travnja 2019. godine otvoreni (trajni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Pridruži se – Aktivni u mirovini” – Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Poziv je objavljen u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a namijenjen je organizacijama civilnoga društva za njihovo jačanje u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika, odnosno jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za provođenje programa aktivnog starenja na lokalnoj razini namijenjenih povećanju kvalitete života i socijalne uključenosti umirovljenika te razvoju socijalnih inovacija u radu s umirovljenicima i inovativnih programa.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 100.000.000,00 HRK, a udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova, odnosno prijavitelji i partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Od ukupnih sredstava, 85 % sredstava osigurano je sredstvima Europskog socijalnog fonda dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Poziv će biti otvoren do 31. prosinca 2019. godine ili do iscrpljenja raspoložive financijske omotnice, a cjelokupna natječajna dokumentacija dostupna je na poveznici:

http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/pridruzi-se-aktivni-u-mirovini-jacanje-sposobnosti-organizacija-civilnoga-drustva-za-unaprjedenje-mogucnosti-aktivnog-sudjelovanja-i-socijalne-ukljucenosti-umirovljenika/

***

Raspisan natječaj

„Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija”

Ministarstvo kulture objavilo je dana 15. travnja 2019. godine otvoreni (privremeni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I.“. Poziv se provodi u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a usmjeren je na unaprjeđenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama i podizanje razine javne svijesti o njihovim pravima. Pozivom će se financirati aktivnosti jačanja kapaciteta medijskih djelatnika (novinara) te proizvodnja i objava programskih sadržaja medija namijenjenih povećanju vidljivosti ranjivih skupina. Prihvatljivi prijavitelji su neprofitni nakladnici medija. Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 15.000.000,00 HRK. Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova, od čega je 85 % osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo kulture iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nadležno tijelo organizirat će informativne radionice za potencijalne prijavitelje. Raspored održavanja informativnih radionica, adresa elektroničke pošte i obrazac za prijavu sudjelovanja na informativnoj radionici bit će objavljeni naknadno.

Više informacija možete naći na poveznici:

http://www.esf.hr/natjecaji/socijalno-ukljucivanje/mediji-zajednice-potpora-socijalnom-ukljucivanju-putem-medija-faza-i/

* * *

Otvoren LIFE natječaj za 2019. godinu

Europska komisija otvorila je natječaj za program LIFE za 2019. godinu. Natječaj je otvoren 4. travnja i bit će otvoren do lipnja za konceptne sažetke koji se prijavljuju na potprogram Okoliš, odnosno do rujna za projektne prijedloge koji se prijavljuju na Klimatske aktivnosti.

Program LIFE financijski je instrument Europske unije kojim se potiče razvoj i provedba inovativnih odgovora na izazove povezane s okolišem i klimatskim promjenama. Sufinanciraju se pilot, demonstracijski, informacijski i projekti najbolje prakse iz područja zaštite okoliša, učinkovitosti resursa, prirode i bioraznolikosti kroz potprogram Okoliš te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na njih kroz potprogram Klimatske aktivnosti.

Prijava projektnih prijedloga za potprogram Okoliš odvija se u dvije faze – prvo se u lipnju dostavlja konceptni sažetak, te ukoliko prođe prvu fazu evaluacije prijavljuje se puna projektna prijava s rokom u veljači. Za potprogram Klimatske aktivnosti odmah se prijavljuje puna projektna prijava s rokom u rujnu.

Na program LIFE mogu se prijaviti sve pravne osobe registrirane na području Europske unije, a prijava se vrši putem internetskog alata eProposal.

Upute za prijavitelje i više informacija o natječaju moguće je pronaći na poveznici:

https://ec.europa.eu/easme/en/section/life/calls-proposals

LIFE INFO dan održat će se u Zagrebu, 16. travnja 2019. s početkom u 9:30, na lokaciji Hrvatske vode, ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb.

Predstavljanje Programa LIFE na ovom događanju ima za cilj pružiti zainteresiranim sudionicima osnovne informacije o Programu LIFE te predstaviti novosti natječaja 2019.
Više informacija:

***

Tribina uoči EU izbora: Važnost europskih izbora za okoliš i društvo

Udruge BIOM i Zelena akcija, u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, pozivaju vas na tribinu “Važnost europskih izbora za okoliš i društvo” koja će se održati 17. travnja od 10:00 do 13:00 u Kući Europe (Augusta Cesarca 4, Zagreb).

Više informacija:

https://zelena-akcija.hr/hr/opcenito/najave/tribina_uoci_eu_izbora_vaznost_europskih_izbora_za_okolis_i_drustvo

***

Sufinanciranje EU projekata

Grad Zagreb raspisao je 1. veljače 2019. godine Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata udruga ugovorenih iz programa i fondova Europske unije za 2019. Sve potrebne informacije nalaze se na poveznici: https://www.zagreb.hr/javni-poziv-za-sufinanciranje-provedbe-projekata-u/138114

***

Objavljen poziv za 2019. u okviru Europskih snaga solidarnosti

Europska komisija objavila je novi poziv na podnošenje prijedloga za aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti. Za potporu aktivnostima mladih vezanima uz solidarnost 2019. bit će dostupno više od 96 milijuna eura. Rokovi za prijavu projekata su od 5. veljače do 1. listopada 2019., ovisno o vrsti aktivnosti.

Portal Europskih snaga solidarnosti:

https://europa.eu/youth/solidarity_hr

Informativni letak:

https://europa.eu/youth/sites/default/files/european_solidarity_corps_factsheet.pdf

***

Za mlade

Nagradni natječaj EDIC Hrvatska Ovajputglasam

Informacijski centri Europe Direct (EDIC) u Hrvatskoj priređuju nagradni natječaj za videoradove trajanja do 60 sekundi sa svrhom poticanja mladih na aktivno uključivanje u izbore za Europski parlament 2019. Natjecatelj ima zadatak da u zadanom vremenu na kreativan i mladima primjeren način objasni zbog čega će glasati na izborima za Europski parlament 2019. godine. Sadržaj videorada mora obuhvaćati promicanje europskih vrijednosti, aktivnog građanstva te važnost i ulogu mladih u Europskoj uniji. Nagradni natječaj traje od 20. 1. do 1. 3. 2019. u 24.00 sati..

***

Što Europa čini za mene?

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj vas poziva na događanje “Što Europa čini za mene? Budućnost poslovanja, digitalno tržište i EU”, u Kući Europe u ponedjeljak 21. siječnja 2019. godine s početkom u 17 sati. Glavne teme druženja bit će Europa i jedinstveno digitalno tržište, Europa i mladi poduzetnici te Startup Europa.

***

Objavljen Kalendar natječaja i poziva Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u 2019. godini

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, sukladno svojim strateškim ciljevima, planira u 2019.godini uložiti 43,5 milijuna kuna u financijske podrške organizacija civilnoga društva i to za višegodišnjeinstitucionalne podrške te višegodišnje oblike Razvojne i programske suradnje i oprativne programe Nacionalne zaklade.

U 2019. godini će se raspisati ukupno 5 natječaja te 2 poziva za iskaz interesa za suradnju.

Plan dodjele sredstava Nacionalne zaklade i kalendar objave natječaja i poziva u 2019. godini preuzmite OVDJE.

Izvor: https://zaklada.civilnodrustvo.hr

***

Godišnji plan objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga OPULJP-a

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., objavljuje Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga OPULJP-a s ciljem informiranja javnosti i omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Napomena: Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga sadrži indikativni popis poziva na dostavu projektnih prijedloga i rokova poznatih u trenutku izrade plana te je podložan izmjenama i dopunama.

Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga možete naći na slijedećoj poveznici:

http://www.esf.hr/godisnji-plan-objave-operacijaprojekata-esf/

***

EU fondovi

Što su horizontalne teme?

Prilikom ispunjavanja natječajne dokumentacije potrebno je obrazložiti da li i na koji način projekt pridonosi horizontalnim temama koje se provlače kroz sve projekte: jednakim mogućnostima, održivom razvoju i zaštiti okoliša, te promicanju načela dobrog upravljanja. Kako obrazložiti horizontalne teme, pročitajte na:

https://plaviured.hr/sto-horizontalne-teme/

***

Godišnji plan natječaja tijela državne uprave za 2019. godinu

Ured za udruge objavio je Godišnji plan natječaja tijela državne uprave za 2019. godinu:

https://udruge.gov.hr/vijesti/godisnji-plan-natjecaja-tijela-drzavne-uprave-za-2019-godinu/4955

***

Počinje provedba nove Strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019.- 2027.

Krajem studenog 2018., na sjednici Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Europske unije, usvojena je Strategija EU-a za mlade, za nadolazeće osmogodišnje razdoblje. Osmišljavanju Ciljeva za mlade značajno je doprinijelo i više od 2.500 mladih iz Hrvatske, koliko ih se kroz konzultacije u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga uključilo u proces izrade nove EU strategije za mlade.

Ovim se dokumentom želi uspostaviti okvir provedbe različitih politika na razini Europske unije, koje doprinose boljim uvjetima života mladih ljudi u toj zajednici te otvaraju veće mogućnosti za mlade diljem Europske unije i susjednih joj zemalja. Ovim dokumentom želi se mladima dati prilika da postanu aktivni građani Europske unije, te doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i diskriminacije među mladima.

Strategiju prate i 4 dodatka: jedan posvećen obnovljenom okviru za provedbu strukturiranog dijaloga s mladima koji mijenja svoj naziv u dijalog EU-a s mladima, dodatak posvećen kreiranju nacionalnih planova za provedbu Strategije EU-a za mlade na razini država članica EU, ciljevi za mlade osmišljeni u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga i trogodišnji plan provedbe Strategije EU-a za mlade, za period od 2019. do 2021. godine.

Tekst Strategije EU-a za mlade na engleskom jeziku možete pronaći na poveznici:

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14080-2018-INIT/en/pdf

Osmišljavanju Ciljeva za mlade značajno je doprinijelo i više od 2.500 mladih iz Hrvatske, koliko ih se kroz konzultacije u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga uključilo u proces izrade nove EU strategije za mlade. Ciljeve za mlade na hrvatskom jeziku dostupni su na poveznici: http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/YouthGoals%20Croatian%20version%20(in%20template).pdf

Uz podršku Nacionalne radne skupine za provedbu strukturiranog dijaloga s mladima u Hrvatskoj snimljen je i kratak video s ciljem predstavljanja Ciljeva za mlade, koji se može pogledati na poveznici:

https://www.youtube.com/watch?v=iEtOPsQt8Fs

Izvor: mobilnost.hr

***

Radionice pisanja projektnih prijava za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti

U svrhu pripreme potencijalnih prijavitelja za novi Poziv na podnošenje prijedloga za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti za 2019. godinu Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizira regionalne radionice diljem Hrvatske kako bi pomogla potencijalnim prijaviteljima u pripremi projektnih prijedloga. Fokus radionica je na praktičnim aspektima pripreme projektnih prijedloga te uključuje rad u manjim skupinama. Najavu predstojećih radionica te poveznice na prezentacije s već održanih radionica, kao i snimke webinara, možete pronaći na poveznici:

http://www.mobilnost.hr/hr/novosti/radionice-pisanja-projektnih-prijava-za-programe-erasmus-i-europske-snage-solidarnosti/

***

Radionice za pisanje projekata programa Erasmus+: Sport

Središnji državni ured za šport i Hrvatski olimpijski odbor zajednički organiziraju radionice za informiranje potencijalnih prijavitelja projekata za područje sporta u sklopu programa Erasmus za rok 4. travnja 2019. godine. Na radionicama će sudionici dobiti osnovne informacije o programu Erasmus+: Sport, saznati informacije o kriterijima prihvatljivosti za Suradnička partnerstva, Mala suradnička partnerstva i Neprofitne europske sportske događaje. Predstavit će se i jedan od primjera dobre prakse te kriteriji za kvalitetnu provedbu projekata. Više infomracija na poveznici:

http://mobilnost.hr/hr/novosti/radionice-za-pisanje-projekata-programa-erasmus-sport/

***

Počele prijave na Info dan Erasmus+: Sport u Bruxellesu

Europska komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) organiziraju 5. veljače 2019. u Bruxellesu Info dan „Erasmus+: Sport“ kako bi informirale potencijalne prijavitelje o  mogućnostima financiranja projekata na području sporta u sklopu programa Erasmus+.  Info dan će također pružiti priliku za umrežavanje i susret s potencijalnim partnerima, kao i za primjere prethodno financiranih projekata.

Događaj će otvoriti europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics. Live web streaming svih sesija bit će dostupan na dan događaja na poveznici:https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/events/sport-info-day_en.

Napominjemo da će sudjelovanje na mjestu događaja biti ograničeno na najviše dva predstavnika po organizaciji.

Registrirati se možete do 28. siječnja 2019. putem linka:

https://www.eac-events.eu/ereg/newreg.php?eventid=200184777&

Sudjelovanje na Info danu se ne naplaćuje.

Izvor: mobilnost.hr

***

Kutak za mlade

Želiš sudjelovati u projektima programa Erasmus+ u području neformalnog obrazovanja, a ne znaš kome se javiti? Na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU doznaj više o programu Erasmus+ i o tome kako se uključiti:

http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/kutak-za-mlade/

***

Radionice za pisanje projektnih prijava u okviru Poziva na podnošenje prijedloga za programe Erasmus+ u području mladih i Europske snage solidarnosti za 2019. godinu

U svrhu pripreme potencijalnih prijavitelja za novi Poziv na podnošenje prijedloga za programe Erasmus+ u području mladih i Europske snage solidarnosti za 2019. godinu Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizirat će u siječnju 2019. radionice kako bi pomogla potencijalnim prijaviteljima u pripremi projektnih prijedloga. Fokus radionica bit će na praktičnim aspektima pripreme projektnih prijedloga i uključivati rad u manjim skupinama.

Pula, 18. travnja 2019. – Predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionica pisanja Projekata solidarnosti

Agencija za mobilnost i programe EU organizira predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionicu pisanja Projekata solidarnosti. Više informacija i prijavne obrasce možete pronaći na poveznicihttp://europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/pula-18-travnja-2019-predstavljanje-programa-europske-snage-solidarnosti-i-radionica-pisanja-projekata-solidarnosti/

OSIJEK, 28. ožujka 2019. – Predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionica pisanja Projekata solidarnosti

Agencija za mobilnost i programe EU organizirala je predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionicu pisanja Projekata solidarnosti. Više informacija možete pronaći na poveznicihttp://europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/osijek-28-ozujka-2019-predstavljanje-programa-europske-snage-solidarnosti-i-radionica-pisanja-projekata-solidarnosti/

28. siječnja 2019. održala se radionica pisanja Projekata solidarnosti u okviru programa Europskih snaga solidarnosti.

Za sve upite vezane za program Europske snage solidarnosti možete se obratiti na adresu e-pošte: ess@mobilnost.hr

Više informacija o radionici možete pročitati na poveznici : http://europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/zagreb-28-sijecnja-2019-radionica-pisanja-projekata-solidarnosti-u-okviru-programa-europskih-snaga-solidarnosti/.

17. siječnja 2019. održala se Erasmus+ radionica za pisanje projekata Razmjena mladih i Mobilnosti osoba koje rade s mladima.

Za sve upite vezane za Erasmus+ područje mladih možete se obratiti na adresu e-pošte: mladi@mobilnost.hr.

Izvor: mobilnost.hr

***

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u europsko je realno gospodarstvo uloženo 405 milijardi eura

Do listopada 2018. gotovo dvije trećine proračuna europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. raspodijeljene su za konkretne projekte. Do kraja 2017. milijun je poduzeća, uključujući 74 000 novoosnovanih poduzeća, primilo potporu za proširenje, inovacije, izradu novih proizvoda i stvaranje radnih mjesta. Sveukupno je za potporu EU-a odabrano 1,7 milijuna investicijskih projekata diljem Europe, uz 2,7 milijuna korisnika programa ruralnog razvoja.

Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Izvješće pokazuje da nam europski strukturni i investicijski fondovi pomažu ostvariti Unijine ciljeve za rast i radna mjesta u ključnim područjima kao što su istraživanje i inovacije te prijelaz na niskougljično kružno gospodarstvo. Iz ostvarenog je napretka jasno vidljiva vrijednost fondova za poduzeća i građane.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu izjavila je: Kohezijska politika ostvaruje rezultate. Podaci govore za sebe: na polovini smo proračunskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. i projekti se provode po planu. Brojke su dojmljive, ali ništa više od priča milijuna Europljana čiji se život mijenja nabolje zahvaljujući ulaganjima EU-a. To je snažan argument za jaku kohezijsku politiku nakon 2020.

Europski strukturni i investicijski fondovi u cijeloj su Europi pridonijeli da zacijele ožiljci gospodarske i financijske krize. Do kraja 2017. je 15,3 milijuna ljudi, dvostruko više nego godinu prije, primilo potporu u pronalasku posla ili razvijanju novih vještina. Bolje zdravstvene usluge sada će biti dostupne za 42,5 milijuna građana.

Iz europskih se strukturnih i investicijskih fondova u skladu s obvezama EU-a preuzetima Pariškim sporazumom podupire prijelaz na niskougljično gospodarstvo; 330 000 kućanstava već ostvaruje koristi od renovacijskih radova za povećanje energetske učinkovitosti koje financira EU, a više od 3 TW/sati energije (iznos koji se, primjerice, dobije sagorijevanjem 370 000 tona ugljena) će se uštedjeti zahvaljujući poboljšanjima energetske učinkovitosti javnih zgrada koja se podupiru sredstvima EU-a.

Otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku danas je ažurirana kako bi se prikazali najnoviji rezultati europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kontekst

Iz europskih se strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020. u EU-u ulaže 647 milijardi eura, od čega je doprinos Unije 460 milijardi eura.

Njihov je cilj poticanje socioekonomske konvergencije, otpornosti i teritorijalne kohezije. Fondovi su najveći izvor potpore EU-a za ključna područja u kojima su potrebna ulaganja u skladu s političkim prioritetima Junckerove Komisije.

Ulaže se u stvaranje radnih mjesta i rast, jedinstveno digitalno tržište, energetsku uniju, jačanje jedinstvenog tržišta i EU-ovo ekonomsko upravljanje te tako odgovara na potrebe realnog gospodarstva i podupiru strukturne promjene i reforme koje se utvrde u okviru europskog semestra.

Ovo izvješće treći je godišnji pregled provedbe 531 nacionalnog i regionalnog programa i temelji se na godišnjim programskim izvješćima primljenima sredinom 2018.

Više informacija :

https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/asr2018/esif_asr2018_en.pdf

Izvor:

Predstavništvo Europske unije u Republici Hrvatskoj

***

Objavljen vodič Programa Europa za građane za 2019. godinu

Vodič je dostupan na svim službenim jezicima Europske unije. O izmjenama i svim drugim novostima možete saznati na stranicama Ureda za udruge:

https://udruge.gov.hr/vijesti/objavljen-vodic-programa-europa-za-gradjane-za-2019-godinu/4890

***

Erasmus studenti aktivno sudjelovali u dobrotvornim aktivnostima diljem Hrvatske

Erasmus studentska mreža (ESN) organizirala je Dane društvene uključenosti (Social Inclusion Days) kako bi podigla svijest o društvenoj uključenosti kroz volontiranje.

Tako je i ESN Hrvatska, kao jedna od više od 40 zemalja članica u Europi, provela tu inicijativu u djelo. Ovo je područje djelovanja kojim se ESN Hrvatska ponosi i ističe da su ove godine, od 19.11. do 3.12. u šest podružnica organizirali više od 30 događanja u kojima su sudjelovali i lokalni i Erasmus studenti.

Studenti su dobili priliku uključiti se u inkluzivna događanja te se kroz takvu vrstu volontiranja neformalno obrazovati o inkluzivnosti općenito te o tome kako kao lokalni studenti mogu ostaviti trag u svojoj (makar i privremenoj) zajednici.

Najistočnija podružnica, ESN Osijek, je organizirala već tradicionalnu večeru u mraku gdje su internacionalni studenti iskusili kako je to jesti bez osjetila vida. Naravno, osim toga, organizirali su posjet staračkom domu, lokalnoj školi i azilu i pokazali im neki drugi svijet, svijet koji im može ponuditi neka nova iskustva i proširiti horizonte.

Izvor: mobilnost.hr

***

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika”

Ured za udruge 7. prosinca 2018. objavio je Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika”.

Ovaj Poziv provodi se u okviru Europskog socijalnog fonda, odnosno Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Prioritetne osi 4., Specifičnog cilja 11.ii.1. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja.

Više informacija možete pronaći na poveznici:

https://udruge.gov.hr/vijesti/objava-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-suradnja-organizacija-civilnoga-drustva-i-lokalnih-vlasti-na-prevenciji-korupcije-i-sukoba-interesa-u-provedbi-javnih-politika/4887

***

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice”

Ured za udruge 4. prosinca 2018. objavio je Poziv “Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice”.

Ovaj Poziv provodi se u okviru Europskog socijalnog fonda, odnosno Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Prioritetne osi 4., Specifičnog cilja 11.ii.1. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja.

Više informacija možete pronaći na poveznici:

https://udruge.gov.hr/vijesti/objava-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-prostori-sudjelovanja-razvoj-programa-revitalizacije-prostora-u-javnom-vlasnistvu-kroz-partnerstvo-ocd-a-i-lokalne-zajednice/4885

***

Savjetovanja s građanima o budućnosti Europe

Kakvu Europsku uniju želimo? Koji su naši prioriteti i naša očekivanja? U kojem smjeru želimo da se Unija razvija kao cjelina i u raznim područjima, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda, zaštita okoliša, odgovor na klimatske promjene, sigurnost, migracije, demografska kretanja?

U govoru o stanju Europske unije iz 2017. godine predsjednik Juncker predstavio je smjernice s pojedinostima o glavnim koracima za stvaranje ujedinjenije, snažnije i demokratskije Unije. Na temelju toga, a uoči sastanka na vrhu u rumunjskom Sibiuu i izbora za Europski parlament 2019., nacionalni čelnici usuglasili su Program čelnika o gorućim pitanjima i izazovima za koja se moraju pronaći rješenja. Time je pokrenuta široka rasprava o budućnosti Europe, koja obuhvaća Bijelu knjigu o budućnosti Europe, dijaloge s građanima koje organiziraju Europska komisija i države članice, te internetsko savjetovanje s građanima putem online upitnika.

Panel sastavljen od 96 građana iz 27 zemalja Europske unije sastao se u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) u Bruxellesu 5. i 6. svibnja 2018. i izradio nacrt upitnika, čija je svrha pružiti doprinos raspravama šefova država i vlada na sastancima Europskog vijeća u identificiranju prioriteta i područja djelovanja EU-a za sljedećih nekoliko godina. Online savjetovanje otvoreno je do prvog EU27 sastanka u rumunjskom Sibiuu, koji će se, uoči izbora za Europski parlament, održati 9. svibnja 2019.

Upitnik (na hrvatskom jeziku) možete popuniti OVDJE i time dati svoj doprinos raspravi o budućnosti Europe.

Više informacija o raspravi o budućnosti Europe dostupno je na poveznici: https://ec.europa.eu/commission/news/future-europe-commission-launches-online-citizens-consultation-2018-may-09_hr

Izvor: udruge.gov.hr

***

Europska komisija otvorila natječaj za dodjelu nagrade Altiero Spinelli za informiranje

Europska komisija otvorila je 6. studenoga 2018. ovogodišnje izdanje natječaja na razini EU-a za dodjelu nagrade Altiero Spinelli za informiranje. Nagrada se dodjeljuje vrsnim djelima kojima se građanima objašnjava Europska unija i potiče njihovo sudjelovanje u demokratskim procesima. Ove je godine nagrada usmjerena na interese mladih. Dodijelit će se djelima kao što su inovativni obrazovni programi i kampanje, pedagoške igre kojima se mladima omogućuje da dožive Europu te suradničkim projektima kojima se promiče sudjelovanje mladih u demokratskom procesu.

Europski povjerenik za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Europu moramo približiti mladima na način koji će ih nadahnuti. Drago mi je što se nagradom Altiero Spinelli za informiranje nagrađuje kvalitetan rad kojim se mladima objašnjava EU i promiče njihovo sudjelovanje u demokratskim procesima kojima se oblikuje budućnost EU-a. Povećanjem vidljivosti takvih inicijativa i njihovim priznavanjem na europskoj razini lakše ćemo postići taj cilj.

Ovogodišnje izdanje natječaja Altiero Spinelli za informiranje obuhvaća pet nagrada pojedinačne vrijednosti 25 000 eura. Svečana dodjela nagrada održat će se u okviru Europskog tjedna mladih 2019. Glavna tema Tjedna bit će mladi i demokracija, a održat će se od 29. travnja do 5. svibnja 2019. godine.

Nagrada Altiero Spinelli inicijativa je Europskog parlamenta koju provodi Europska komisija. Prvi je put dodijeljena 2017. Ovogodišnji natječaj otvoren je fizičkim osobama koje su građani EU‑a i nevladinim pravnim osobama. Rok za prijave je 7. siječnja 2019.

Dodatne informacije, dokumenti za prijavu i pravila natječaja dostupni su na poveznicihttps://ec.europa.eu/education/news/call-for-proposals-altiero-spinelli-prize-for-outreach-2018_en

Izvor: mobilnost.hr

***

Usvajanje izmjena Operativnog programa

Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Provedbena odluka Europske komisije C(2018)8151 o izmjeni Provedbene odluke C(2014)10150 kojom se usvajanju izmjene Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. donesena je 29. studenoga 2018. godine.

Time je važeća verzija Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. 3.1

Dokument možete naći na poveznici:

http://www.esf.hr/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Programme_2014HR05M9OP001_3_1_en.pdf

***

Poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2019. godinu

Europska komisija objavila je 24. listopada 2018. Poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2019. godinu. Tekst Poziva dostupan je na svim službenim jezicima Europske unije na sljedećoj poveznici:

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2018.384.01.0004.01.HRV&toc=OJ:C:2018:384:TOC

Prijavni obrasci i druga tehnička dokumentacija potrebna za postupak prijave bit će objavljeni u narednom razdoblju na internetskim stranicama: www.mobilnost.hr.

***

EACEA objavila nove rokove za prijavu projektnih prijava na natječaje u 2019. i 2020. godini!

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu objavila je nove rokove za prijavu projektnih prijava za sve natječaje u 2019. i 2020. godini.

Za potprogram 1. Europsko sjećanje, kao i do sada, postoji samo jedan rok za prijavu, ali se pomiče na 1. veljače, a projekti moraju početi između 1.rujna tekuće godine28. veljače naredne godine.

U potprogramu 2. Demokratski angažman i građansko sudjelovanje također je došlo do promjena:

Za mjeru 2.1. Bratimljenje gradova, prvi rok za prijavu je promijenjen i sada je 1.veljače, a projekti moraju započeti između 1. srpnja tekuće godine31. ožujka naredne godine.
Drugi rok za prijavu na ovu mjeru ostaje 1. rujna i on je nepromijenjen, no promjena je da projekti moraju započeti između 1 veljače i 31. listopada naredne godine.

Za mjeru 2.2. Umrežavanje gradova, oba roka za prijavu projektnih prijava ostaju nepromijenjena – 1. ožujka i 1.rujna, no razdoblje prihvatljivosti projektnih aktivnosti je promijenjeno:

  • Za rok 1.ožujka projekti moraju započeti između 1.rujna tekuće godine i 28. veljače naredne godine.*
  • Za rok 1.rujna projekti moraju započeti između 1. veljače i 31. listopada naredne godine.

Za mjeru 2.3. Projekti civilnog društva, postoji samo jedan rok za prijavu projektnih prijava i on je 1.rujna. Projekti za ovaj rok moraju počinjati između 1. ožujka i 31. kolovoza naredne godine.

Više informacija o Programu možete pronaći ovdje, a za savjet za oblikovanje projekta nam se možete obratiti na adresu europazagradane@udruge.vlada.hr ili na broj telefona 01/ 45 99 810.

Izvor: udruge.gov.hr

***

Produžen rok za dostavu projektnih prijedloga za Poziv “Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada”

Produžen je rok za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Poziva Ministarstva rada i mirovinskoga sustava “Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada” do 15. listopada 2018. godine.

Dana 20. rujna 2018. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je drugu izmjenu Uputa za prijavitelje u sklopu kojih je produžen rok za dostavu projektnih prijedloga na Poziv kako bi se osiguralo dovoljno vremena potencijalnim prijaviteljima za kvalitetnu pripremu projektnih prijedloga.

Više o Pozivu potražite na poveznici:

http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/tematske-mreze-za-drustveno-ekonomski-razvoj-te-promicanje-socijalnog-dijaloga-u-kontekstu-unapredivanja-uvjeta-rada/

***

Komisija će ubuduće pažljivije određivati prioritete svojih aktivnosti i resursa

Povodom europskih izbora i rasprave o budućnosti Europe, Europska komisija danas je utvrdila promjene koje namjerava uvesti u postupak donošenja politika EU-a kako bi svoja ograničena sredstva usmjerila na manji broj aktivnosti i učinkovitije ostvarila svoje političke prioritete. Današnjom komunikacijom o jačanju načela proporcionalnosti i supsidijarnosti u postupku donošenja odluka EU-a nastoji se odgovoriti na preporuke radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”… Opširnije na poveznici: https://ec.europa.eu/croatia/news/komisija-%C4%87e-ubudu%C4%87e-pa%C5%BEljivije-odre%C4%91ivati-prioritete-svojih-aktivnosti-i-resursa_hr

***

Informativna radionica za otvoreni privremeni poziv „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“ – Komponenta 1

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, sektorski nadležno tijelo i Posredničko tijelo razine 2 te Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., pozivaju Vas na informativne radionice za otvoreni privremeni Poziv „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“ za Komponentu 1, koje će se održati prema sljedećem rasporedu:

  • 12. rujna 2018. godine u Zagrebu
  • 13. rujna 2018. godine u Osijeku
  • 14. rujna 2018. godine u Rijeci
  • 17. rujna 2018. godine u Splitu

Radionice su namijenjene svim potencijalnim prijaviteljima i partnerima na projektu, kao i svim zainteresiranim dionicima za ulaganja Europskog socijalnog fonda na području razvijanja dijaloga i jačanja suradnje između organizacija civilnoga društva, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja koje će doprinijeti stvaranju kvalitetne suradnje u tematskim područjima od interesa za Republiku Hrvatsku. Na informativnoj će radionici biti detaljno predstavljeni ciljevi, aktivnosti i uvjeti Komponente 1 ovoga Poziva.

Detaljnije na poveznici: http://www.esf.hr/informativna-radionica-za-otvoreni-privremeni-poziv-tematske-mreze-za-drustveno-ekonomski-razvoj-te-promicanje-socijalnog-dijaloga-u-kontekstu-unapredivanja-uvjeta-rada-kom/

***

Nacionalna zaklada objavila kalendar radionica upravljanja projektnim ciklusom i menadžmenta volontera za projekte u okviru Europskog socijalnog fonda

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU te u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama započinje s provedbom radionica namijenjenih udrugama i drugim potencijalnim prijaviteljima na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava Europskog socijalnog fonda koje uopće nemaju ili imaju malo iskustva u području upravljanja projektnim ciklusom i menadžmentom volontera. Cilj je ovih radionica upoznati sudionike s osnovnim pojmovima vezanima uz volonterstvo, s pripremom temelja za razvoj volonterskog programa te s procesom upravljanja projektnim ciklusom od ideje do kraja provedbe projekta, s osobitim naglaskom na mogućnosti prijave na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava Europskog socijalnog fonda.

Dvodnevne radionice „Upravljanje projektnim ciklusom u projektima financiranim u sklopu Europskog socijalnog fonda (ESF)“ i „Menadžment volontera u sklopu projekata financiranih kroz Europski socijalni fond (ESF)“ održavat će se tijekom listopada i studenoga 2018. godine po dva puta u pet hrvatskih regija – Sjeverna i sjeverozapadna Hrvatska (Varaždin), Istočna Hrvatska (Osijek), Jugozapadna Hrvatska (Rijeka), Južna Hrvatska (Split) te Grad Zagreb.

Više informacija: https://zaklada.civilnodrustvo.hr/news/nacionalna-zaklada-objavila-kalendar-radionica-upravljanja-projektnim-ciklusom-i-menadzmenta-volontera-za-projekte-u-okviru-europskog-socijalnog-fonda/2018-10-18

***

Poziv na radionicu: „Europski socijalni fond –

od projektne ideje do provedbe projekta“

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u listopadu 2018. u Zagrebu i Osijeku održat će se radionice na kojima će se pružati pomoć organizacijama civilnoga društva u izradi projektnih prijedloga za financiranje iz ESF-a. Poziv sa svim potrebnim informacijama potražite na poveznici:

https://udruge.gov.hr/vijesti/poziv-na-radionicu-europski-socijalni-fond-od-projektne-ideje-do-provedbe-projekta-4844/4844

***

Dan inspiracije – Inspirativne ideje za Erasmus+

Zagreb, 12. listopada 2018. - Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) organizirala je 12. listopada 2018. u Zagrebu Dan inspiracije (Inspiration Day) u suradnji sa Zagrebačkim inovacijskim centrom. Dan inspiracije (Inspiration Day) središnji je događaj na području Hrvatske u povodu Dana Erasmusa koji se diljem Europe obilježava 12. i 13. listopada. Tijekom Dana Erasmusa građani sudjelovanjem u brojnim događajima u europskim gradovima imaju priliku doznati više o rezultatima projekata programa Erasmus+ te se nadahnuti na vlastito sudjelovanje u ovom najvećem programu Europske unije namijenjenom obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu. Više potražite na poveznici: http://mobilnost.hr/hr/novosti/dan-inspiracije-inspirativne-ideje-za-erasmus-u-podrucju-strukovnog-obrazovanja-i-osposobljavanja/

***

Otvorena Hrvatska kuća filantropije u Zadru

- 1. listopada 2018. -

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s Europskom zakladom za filantropiju i društveni razvoj otvorila je danas vrata Hrvatske kuće filantropije, resursnog centra za izobrazbu, razvoj i istraživanje filantropije u Republici Hrvatskoj u IMPACT centru u Zadru, Ulica dr. Franje Tuđmana 24b.

Hrvatsku kuću filantropije svečano je otvorio mr.sc. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava i Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

U prvom dijelu svečanosti uzvanicima su se obratili upraviteljica Nacionalne zaklade, gđa Cvjetana Plavša-Matić, ministar rada i mirovinskoga sustava, g. Marko Pavić, gđa Laura Djuragić iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj te g. Gerry Salole iz Europskog zakladnog centra iz Bruxellesa (European Foundation Centre).

Ministar Pavić je naglasio važnost filantropije za društveni razvoj, a upraviteljica Plavša-Matić je istaknula da se otvaranjem Hrvatske kuće filantropije osvještava važnost čovjekoljublja i zajednice te ulaganja u društveni kapital zajednice

U drugom su se dijelu događanja europski stručnjaci za razvoj filantropije i zakladništva, gđa Dominique Lemaistre iz Francuske, g. Ludwig Forrest iz Belgije, g. Gerry Salole te g. Colin Habberton iz Južnoafričke Republike osvrnuli na razvoj filantropije i zakladništva u Europi i svijetu. Panel je tematizirao razvoj filantropije i zakladništva u Europi i svijetu danas i u budućnosti, kroz teme: “Važnosti umrežavanja za filantropiju”, “Prekogranično doniranje – prilike i izazovi”, “Zajedničko tržište za filantropiju u Europi” te “Poduzetnička filantropija: mit ili stvarnost?”

Uzvanici su nakon otvorenja imali priliku razgledati prostor Hrvatske kuće filantropije te izložbu učeničkih radova zadarskih škola na temu filantropije.

Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva


 

***

Najava radionice Kreativni građani, Zagreb 3.10.2018.

Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture i Kontakt točka programa Europa za građane pri Uredu za udruge Vlade RH organiziraju događanje pod nazivom Kreativni građani.

Riječ je o radionici koja će se održati 3. listopada 2018. godine, u Galeriji Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, s početkom u 10 sati. Program radionice možete preuzeti ovdje. Sudionici će moći saznati osnovne informacije o dva programa Unije: Kreativna Europa i Europa za građane, a nakon uvodnog informativnog dijela, prisutni će biti upoznati s dva primjera prakse iz svakog programa:

  1. United in Culture in EU – KUD Anka Ospuh iz Ludbrega, i
  2. Adriatic Intergenerational Debate to Face Euroscepticism – Općina Svetvinčenat iz programa Europa za građane;
  1. Make it new, Kulturni centar Travno, i
  1. The colective domain of cultural memory, Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse iz programa Kreativna Europa.

Poveznica projekata o kojima će biti riječi je kulturna baština, koja se kroz projekte obrađuje u širem smislu riječi: od kulturno-umjetničkog, preko društvenog do političkog konteksta. Potom će, radom u grupama, voditeljice radionice usmjeravati razvoj projektnih ideja kako bi se propitale mogućnosti i usmjerila razmišljanja prisutnih na neki od dvaju programa.

Cilj ovog susreta je informiranje o mogućnostima financiranja, promišljanje projektnih ideja te umrežavanje organizacija koje se bave spomenutim temama. Budući da je broj sudionika ograničen, za sudjelovanje na radionici potrebna je isključivo elektronska prijava putem Google prijavnice, najkasnije do utorka, 2. listopada 2018., do 12h, nakon čega će biti poslana potvrda sudjelovanja. Više informacija o programima Unije – Europa za građane i Kreativna Europa možete pronaći na sljedećim web stranicama: europazagradane.hrdeskkultura.hr

Izvor: udruge.gov.hr

***

Priručnik Mladi aktivisti – projektni optimisti

U svrhu osnaživanja udruga mladih i za mlade radi podizanja kvalitete života mladih na urbanim i ruralnim područjima Slavonije proveden je projekt „Mladi aktivisti-projektni optimisti“. Riječ je o projektu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji je proveden u suradnji s projektnim partnerima Volonterskim centrom Osijek i Volonterskim centrom Slavonski Brod.

Kroz projektne aktivnosti poticalo se jačanje kapaciteta i operativnih sposobnosti udruga koje se bave mladima kako bi ih potaknule na formiranje i prakticiranje uloge aktivnog građanina u različitim dijelovima društvenog života i rješavanju društvenih problema, kao i poticanje volonterstva među mladima.

Udruge za mlade s područja Slavonskog Broda i Osijeka provodile su vlastite projekte (uz koordinaciju Centra za kulturne djelatnosti), te su se na taj način multiplicirali učinci ovoga projekta na velik broj djece i mladih s područja Slavonije.

O tome kako su se mladi snašli u svojoj ulozi samostalnih provoditelja projekata, na koje su se probleme i korisnike orijentirali u provođenju svojih ideja pročitajte u priručniku „Mladi aktivisti-projektni optimisti“ koji je izradio Centar za kulturne djelatnosti uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Priručnik protražite na poveznici:

http://mobilnost.hr/cms_files/2018/07/1532417963_madi-aktivisti-projektni-optimisti-ckd.pdf

Izvor: mobilnost.hr

***

Javno savjetovanje o nacrtu ključnih elemenata Poziva „Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“

Ured za udruge pokrenuo je 22. kolovoza 2018. javno savjetovanje o nacrtu ključnih elemenata ESF Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“.

Cilj Poziva je povećati raspon usluga organizacija civilnoga društva koje su od općeg interesa za građane kojima se unapređuje kvaliteta življenja u lokalnoj zajednici. Također, Pozivom se želi unaprijediti suradnja organizacija civilnoga društva i lokalne zajednice u korištenju javnih prostora; povećati iskorištenost javnih prostora za društveni život na lokalnoj razini kroz civilno-javna partnerstva i međusektorsku suradnju te unaprijediti kapacitete organizacija civilnoga društva za razvoj vođen zajednicom.

Poziv se provodi u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Prioritetne osi 4. „Dobro upravljanje“, Investicijskog prioriteta 11.ii „Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini“, Specifičnog cilja 11.ii.1 „Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja“.

Savjetovanje je otvoreno do 12. rujna 2018., a dostupno je ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8354

***

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata”

Dana 03. kolovoza 2018. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je otvoreni trajni Poziv ”Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata” koji se financira putem Europskog socijalnog fonda.

Ovim Pozivom ukupne vrijednosti 40.500.000,00 kn razvit će se i proširiti mreža izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata koja će se temeljiti na suradnji s udrugama iz Domovinskog rata, a kojima će se dodjeljivati potpore za pružanje usluga navedenim ciljnim skupinama Poziva. Usluge za ciljne skupine obuhvaćat će pružanje psihosocijalne pomoći, zdravstvene skrbi i pomoći pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, a njihova svrha je pridonijeti povećanju socijalne uključenosti i unaprjeđenju kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Također, provedbom projekata udruge iz Domovinskog rata imat će mogućnost razvijanja postojećih znanja, stjecanja novih znanja i vještina te zapošljavanja novih stručnjaka, što će ojačati njihove kapacitete za pružanje usluga ciljnoj skupini te omogućiti kvalitetnu nadopunu postojećeg sustava skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata.

Više o Pozivu potražite ovdje:

http://www.esf.hr/objavljen-natjecaj/

***

Održana konferencija “Pet godina članstva Hrvatske u EU”

ZAGREB – Povodom pete obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Plaza Event Centru u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana je konferencija pod nazivom „Pet godina članstva Hrvatske u EU“.

Pozdravne riječi sudionicima su uputili predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Cilj Konferencije bio je osvrnuti se na pet godina hrvatskog članstva u EU s makroekonomskog aspekta te prisutnim sudionicima pružiti informacije o pogledu na članstvo u EU s aspekta hrvatskih gospodarstvenika.

U sklopu Konferencije održane su panel rasprave na kojima se govorilo o jedinstvenom tržištu unutra EU te je dan osvrt na proteklih pet godina. Na panel raspravi pod nazivom „Pet godina u EU – jesmo li na dobrom putu“ sudjelovala je državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević.

U sklopu panela, državna tajnica Ivanković Knežević dala je prikaz projekata i aktivnosti koje se provode u okviru Europskog socijalnog fonda, a imaju za cilj pomoći gospodarstvu te kojima Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uspješno povećava stopu zaposlenih u Hrvatskoj. Neki od njih su „Zaželi – program zapošljavanja žena“ kojem je cilj zaposliti nezaposlene žene dobi od preko 50 godina u ruralnim područjima da brinu o starim i nemoćnim osobama, u okviru kojeg je dosad ugovoreno 530 milijuna kuna te zaposleno 3 800 žena, „Dani poslova u turizmu“ trodnevno događanje koje na jednom mjestu okuplja poslodavce turističkih djelatnosti i nezaposlene te Mjere aktivne politike zapošljavanja od kojih je državna tajnica Ivanković Knežević posebno istaknula Mjeru samozapošljavanja za koju je do sad porastao interes za 150 %.

Na panelu su sudjelovali i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, predstavnica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Manica Hauptman, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš, direktor Tehnix d.o.o. Đuro Horvat te članica Zajednice poslovnih savjetnika HGK Ariana Vela.

Kao popratno događanje za vrijeme održavanja Konferencije, održan je sajam putem kojeg su razne institucije predstavile EU projekte i aktivnosti koje provode. Dijeljenjem informativnog i promotivnog materijala te informiranjem zainteresiranih sudionika, svoje natječaje financirane sredstvima Europskog socijalnog fonda zajednički su predstavili Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava te Ministarstvo zdravstva.

Izvor: www.esf.hr

***

 

 

10. lipnja 2015. / June 10th, 2015

Održana konferencija “Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU protiv prijevare i korupcije” / Conference “Integrity Pacts – Civil Control Mechanism for safeguarding EU-funds” was held in Zagreb

U organizaciji Transparency Internationala Hrvatska u srijedu 10. lipnja 2015. godine u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom “Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU protiv prijevare i korupcije” u okviru prve faze zajedničkog projekta Transparency Internationala i Europske komisije.

Uvodničari konferencije bili su Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska te Inguna Kramina iz Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije. One su u kratkim crtama objasnile važnost konferencije za informiranje šire javnosti, jačanje svijesti i podrške aktivnostima koje se aktivno provode u području borbe protiv prijevara i korupcije u upravljanju europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Istaknule su i kako je cilj konferencije bio domaćim stručnjacima s područja javne nabave, tijelima javne vlasti, korisnicima sredstava, investitorima, poduzetnicima, udrugama civilnog društva i javnosti predstaviti Sporazum o integritetu.

Sporazum o integritetu je predstavila Inguna Kramina iz Europske komisije rekavši kako je to “konkretan alat koji ima višestruke pozitivne učinke, a primjenjuje se u mnogim državama Europske unije, tako da postoje iskustva i prakse primjene i provođenja”. Istaknuto je i kako će se u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine u hrvatske regije uložiti više od 10 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, što je jedan od glavnih izvora javnih ulaganja. Učinkovito upravljanje i iskorištavanje kapaciteta podrazumijeva provođenje politike nulte tolerancije na korupciju.

“Korupcija i prijevare postaju stvarni rizik kada se radi o velikim i značajnim sredstvima, a uspostavom učinkovitih i pravovremenih mehanizama moguće je prevenirati nepravilnosti. Sporazumi o integritetu predstavljaju mehanizam civilnog nadzora kako bi se smanjili koruptivni rizici, a javnosti osigurala transparentnost i kontrola svake pojedine faze ili segmenta ulaganja”. (Transparency International Hrvatska).

Na konferenciji su sudjelovali i analitičarka Ágnes Czibik iz Korupcijskog istraživačkog centra iz Budimpešte, koja je govorila o koruptivnim rizicima u postupcima javne nabave u zemljama EU-a te Michaela Rajkova iz Transparency Internationala Bugarska koja je iznijela neke praktične primjere provedbe Sporazuma o integritetu.

Od domaćih stručnjaka o faktorima rizika u postupcima javne nabave govorili su Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Filko Cezner, pomoćnik ministra gospodarstva i Tatjana Borovina, načelnica Sektora za uspostavu i unapređenje rada sustava u Upravi za provedbu operativnih programa i međunarodnih instrumenata Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

O iskustvima korisnika govorili su domaći konzultanti Ana Fresl, izvršna direktorica, Projekt jednako razvoj d.o.o i Georgios Chatzigiagkou, stariji konzultant iz tvrtke Logička Matrica d.o.o, te gradonačelnik grada Lepoglave i saborski zastupnik Marijan Škvarić.

Na konferenciji je sudjelovao i predstavnik Udruge za demokratsko društvo (UDD) čiji se projekt “Umrežimo se – protiv korupcije!” bavi sličnom tematikom.

——————————————————————————————————————————————

27. svibnja 2015. / May 27th, 2015

Održana konferencija “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja” / Conference “Associations as initiators of local development” was held in Zagreb

U srijedu 27. svibnja 2015. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu održana je konferencija “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja”. Organizator konferencije bio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a održana je povodom Dana otvorenih vrata udruga 2015. koji se širom Hrvatske održavaju od 28. do 30. svibnja 2015. godine.

Uvodničari konferencije bili su Ivana Kordić, predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva te Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH. Oni su istaknuli važnost volonterstva u razvijanju civilnog društva i razvoju osobne odgovornosti svakog pojedinog građanina (u Hrvatskoj je u 2014. godini bilo gotovo 46 tisuća volontera) te mogućnosti koje se nude Republici Hrvatskoj iz fondova Europske unije (iz Europskog socijalnog fonda do 2020. Hrvatska može povući i do 300 milijuna eura za programe i projekte).

Panelisti konferencije bili su Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga, Jany Hansal, predsjednica Udruge Deša iz Dubrovnika te Snježana Kovačević, projektna menadžerica Udruge za rad s mladima Breza i članica Osječkog vijeća za razvoj socijalnih usluga, koji su na primjerima dobre prakse iz tri lokalne zajednice, tri lokalna konteksta, raspravljali sudjelovanje udruga u kreiranju lokalnih politika. Tako je istaknuto Vijeće civilnog društva Grada Dubrovnika kao savjetodavno tijelo koje djeluje na poticanju aktivnog uključivanja udruga u javni život Dubrovnika. Grad Umag uredio je financiranje rada udruga koje djeluju na tom području u okviru Pravilnika i prije donošenja posebnih propisa koji su detaljnije uredili kriterije financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro.  Treći primjer dobre prakse je Osječko vijeće za razvoj  socijalnih usluga koje predstavlja savjetodavno tijelo Grada Osijeka čije su aktivnosti usmjerene osnivanju neformalne mreže organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga, uključivanju građana/volontera u projekt, te analizi i pripremi svih dionika koji pružaju socijalne usluge u Osijeku i Osječko-baranjske županije za sudjelovanje u natječajima Europskog socijalnog fonda.

Na konferenciji je bilo riječi i o Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 5. ožujka 2015. godine. Uredba je izrađena s ciljem uređenja sustava financiranja programa i projekata udruga, a slijedom obveza iz novog Zakona o udrugama koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine. Uredbu je predstavila Vesna Lendić Kasalo, zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH nakon čega je provedena kvalitetna rasprava o njezinoj primjeni u praksi.

U okviru konferencije predstavljena je i mobilna aplikacija UdrugeInfo koju je osmislio Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a kojom se želi povećati vidljivost udruga u lokalnoj zajednici, te osnažiti sudjelovanje građana u aktivnostima koje udruge provode. Predstavila ju je voditeljica Odjela u Uredu za udruge Vlade RH Stela Fišer Marković, a u njezinu predstavljanju sudjelovali su i Ratko Mutavdžić, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca te Igor Roginek iz udruge Autonomni centar – ACT, ujedno predstavnik udruga u Savjetu za razvoj civilnoga društva.

Putem aplikacije, građani će moći pretraživati aktivnosti udruga prema mjestu i vremenu njihovog održavanja, odnosno informacijama koje su sadržane u Registru udruga te stupiti u kontakt s udrugom koja im je od interesa. Aplikacija je dostupna za Android mobilne telefone, a uskoro i za Apple mobilne telefone, o čemu će se moći više saznati na stranicama Ureda za udruge: www.uzuvrh.hr. Putem weba, aplikaciji je moguće pristupiti putem linka https://udrugeinfo.uzuvrh.hr/.

Na konferenciji je sudjelovalo preko 150 predstavnika udruga, jedinica lokalne i područne samouprave, državnih tijela te poslovnog sektora, a sudionici su se također mogli informirati o programu Europa za građane 2014-2020.

—————————————————————————————————————————–

20. ožujka 2014.

Prva uspješna europska građanska inicijativa #Right2Water!

Europska komisija je danas odobrila prvu uspješnu europsku građansku inicijativu – #Right2Water u okviru koje je prikupljeno 1,68 milijuna potpisa i prijeđeni su minimalni pragovi u 13 država članica.

Organizatori europske građanske inicijative “Right2Water” pozvali su Komisiju da svim građanima EU-a zajamči ostvarivanje prava na pristup vodi i sanitarnim sustavima, isključi opskrbu vodom i upravljanje vodnim resursima iz pravila unutarnjeg tržišta i liberalizacije te da poveća napore za ostvarenje općeg pristupa vodi i sanitarnim sustavima širom svijeta.

Danas je Komisija odlučila pozitivno odgovoriti na prvu uspješnu europsku građansku inicijativu u područjima za koja je nadležna.

Organizatorima je na ostvarenom uspjehu čestitao potpredsjednik Europske komisije, Maroš Šefčović: “Neposredni rezultati te prve inicijative paneuropske demokracije koja počiva na djelovanju građana donijet će poboljšanja u području kakvoće vode, infrastrukture, sanitarnih sustava i transparentnosti u Europi i zemljama u razvoju. Čestitam organizatorima na ostvarenom uspjehu.”

Europska građanska inicijativa pokrenuta je u travnju 2012. kao moćan politički instrument u rukama građana. Milijun građana iz najmanje četvrtine država članica ima mogućnost pozvati Europsku komisiju na poduzimanje mjera u područjima za koja je nadležna. U okviru prve uspješne europske građanske inicijative “Right2Water” prikupljeno je 1,68 milijuna potpisa i prijeđeni su minimalni pragovi u 13 država članica, što je daleko iznad zakonski utvrđenog minimuma. Sve u svemu, više od 5 milijuna građana EU-a do sada je potpisalo više od 20 različitih inicijativa.

Dodatne informacije: IP/14/277 (europa.eu/rapid/press-release_IP-14-277_hr.htm)

Web-mjesto inicijative: “Right2Water”  (www.right2water.eu/)

Web-mjesto europske građanske inicijative: EGI  (ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome?lg=hr)

Preneseno s: ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140319_hr.htm

—————————————————————————————————————————

14. ožujka 2014.

Zaštita potrošača – korak dalje

http://ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140314_hr.htm

 

 

 

 

 

 

————————————————————————————————————————-

Europska komisija organizira Dijalog s građanima s povjerenikom za zaštitu potrošača Nevenom Mimicom uponedjeljak, 3. ožujka 2014. u 16 sati u Hypo Centru, Zagreb.

Molimo Vas da proslijedite informaciju zainteresiranim djelatnicima i učenicima.

Više informacija možete naći na stranicama Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, klikom na link.

————————————————————————————————————————————-

Stranica za besplatnu pravnu pomoć

Tripleacitizens.eu novopokrenuta je mrežna stranica koja omogućuje pristup besplatnoj pravnoj pomoći za građane. Nova mrežna stranica pripremljena u okviru medjunarodnog projekta Trostruko A za gradjane (informacije, savjeti, aktivna pomoć) - www.tripleacitizens.eu na kojem je Nacionalna zaklada jedan od partnera.

——————————————————————————————————————————————

02.12.2013.

Aplikacija za elektroničko učenje pisanja i provedbe projekata
Organizacije za građanske inicijative (OGI)

Organizacija za građanske inicijative u okviru projekta „Omogućimo to putem EU fondova“ koji financira Europska unija iz sredstava programa IPA INFO 2011 razvija aplikaciju za elektroničko učenje pisanja i provedbe projekata financiranih sredstvima

Prvi od ukupno 6 modula dostupan je svima koji žele naučiti više o ukupnom funkcioniranju EU fondova te načinima izrade i provedbe projekata na web sjedištu projekta (http://eufondovi.ogi.hr/category/elearning/).

Tema prvog modula su programi koje Republika Hrvatska koristi od 1996. godine do danas, tipovi financiranja, te natječajna dokumentacija. Ostali moduli bit će objavljivani na web sjedištu projekta svakih 5 do 6 dana.

Sve upute za praćenje sadržaja kao i za polaganje kratkog kviza znanja koji se nalazi na
kraju svakog modula nalaze se unutar same aplikacije

—————————————————————————————————————————-

Povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica u prvom službenom posjetu Hrvatskoj, 27. rujna 2013.g.

———————————————————————————————————————————-

Posjetite našu FACEBOOK stranicu EUROSFERA i informirajte se!

 

————————————————————————————————————————————-

UDD – Udruga za demokratsko društvo u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem (HKR), uz potporu Europske unije, u okviru projekta “Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja, te sigurnosti hrane”,

započinje s

ciklusom emisija

« EUROSFERA

nove prilike»

u utorak, 24. rujna 2013., u 13 sati

Na Hrvatskom katoličkom radiju (HKR).

Gošća:

voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska,

gđa Danijela Marković – Krstić

H K R
Sljeme 103,5 mhz, Split 97,9 mhz, Biokovo 107,9 mhz, Šibenik 104,5 mhz, Vinkovci 104,9 mhz, Osijek 98,6 mhz, Slavonski Brod 98,7 mhz, Vukovar 102,4 mhz.

Ovaj projekt financira Europska unija

——————————————————————————————————————————–

UDD je započeo novi projekt nazvan “Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja, te sigurnosti hrane”

Cilj projekta je doprinos jačanju dijaloga na specifičnim područjima EU politika: zaštiti potrošača, okoliša, zdravlja i sigurnosti hrane, te informiranje građana o važnim pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom u dotičnim sektorima.

U okviru projekta planiramo oformiti mini redakciju koja će pratiti navedena područja, uspostaviti partnerstva i suradnju između UDD-a i različitih elektronskih medija kako bi pridonijeli boljem razumijevanje i prihvaćanje EU demokratskih vrijednosti i standarda u Hrvatskoj, a za razmjenu informacija i komunikaciju koristit ćemo se mailing listom ei.info@udd.hr i mrežnom stranicom UDD-a, tiskat ćemo edukativnu brošuru temeljenu na pitanjima građana prikupljenim u prvom dijelu projekta. Od ožujka 2014.  organizirat ćemo info štandove u 15 gradova na kojima ćemo dijeliti brošure i razgovarati s građanima.

O rasporedu emisija, priloga i drugih događanja uskoro opširnije…

Projekt je financiran od strane EU

 

———————————————————————————————————————

EUCIS-LLL – the European Platform of Civil society Organisations in Lifelonge Learning -
ili Europska platforma OCD za cijeloživotno učenje je upravo izdala drugo izdanje svog časopisa na temu Mi činimo Europu, aktivno cijeloživotno građanstvo i učenje (“We Make Europe, Active Citizenship and Lifelong Learning”).

Časopis prikazuje neke od pokušaja i rezltata građanske uključenosti i ciljeva da bi se doprinjelo debatama koje se deđavaju u okviru Europske godine građana 2013. Njegova svrha je spojiti različite poglede i iskustva kako bi se pokazalo bogatsvo i dinamika, ali i ograničenja oko toga što je aktivno europsko građanstvo danas.

Časopis možete preuzeti ovdje

———————————————————————————————————————–

Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji – tijek procesa ratifikacije

Potpisivanje Ugovora o pristupanju RH EU 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat referenduma o članstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora u zemljama članicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora u svim zemljama članicama formalizirat će se članstvo RH u Uniji od 1. srpnja 2013.

Cijeli procesa ratifikacije možete pratiti ovdje

——————————————————————————————————————————–

Izvučeni dobitnici nagradne igre Delegacije EU-a „Drvce mira“

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj je u petak 18. siječnja 2013. slučajnim odabirom putem računala izvukla dobitnike nagradne igre „Drvce mira“ koja je pokrenuta povodom dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji. Na nagradnoj igri je sudjelovalo preko 1200 građana iz cijele Hrvatske u dobi od 16-70 godina. Imena pobjednika izvučenih u petak, 18. siječnja 2013. slučajnim odabirom putem računala su:
Marko Boko (22) iz Bola na BračuJožek Ivčić (55) iz ZagrebaIvana Tomljanović (30) iz Josipovca (pored Osijeka)
Više informacija možete pročitati na stanicama DEU u Hrvatskoj

——————————————————————————————————————————-

Iz novog biltena DEU za prosinac, izdvajamo:

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
- Europsko vijeće i Vijeće Europske unije o napretku Hrvatske
- Završno pretpristupno financiranje EU-a za Hrvatsku
- Finski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske EU-u
- Održana konferencija „Strukturni fondovi i javna nabava“
- Izazovi i prilike za hrvatske gradove iz EU fondova
- Nagradna igra „Drvce mira“ – pošaljite mirovni prijedlog Europskoj uniji!
- Šest godina rada Informacijskog centra EU-a
- Delegacija EU-a dodijelila nove projekte organizacijama civilnog društva s ciljem informiranja građana o EU-u
- Četvrti forum civilnog društva zemalja zapadnog Balkana
- Info dan programa Mladi na djelu
- Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Hrvatskoj
- Poziv na konzultacije o strategiji potpore civilnom društvu u zemljama zapadnog Balkana, Turskoj i Islandu

VIJESTI IZ EU-a
- Čelnici EU-a primili Nobelovu nagradu za mir
- Europsko vijeće prihvatilo putokaz o dovršavanju Ekonomske i monetarne unije
- EU riješio manjak sredstava za Erasmus i ostale potprograme Programa za cjeloživotno učenje

Više informacija možete pogledati na stranicama DEU u Hrvatskoj

——————————————————————————————————————————-

Prenosimo EUbilten br.52 za listopad 2012. koji objavljuje Delegacija EU u RH

————————————————————————————————————————————-

10. listopada 2012.

Europska komisija je izdala Cjelokupno izvješće o monitoringu za Hrvatsku koje možete pročitati ovdje

————————————————————————————————————————————-

TIH: svega 47,5 posto građana zna za Zakon o pravu na pristup informacijama

Četvrtak, 27. rujna 2012.

Devet godina nakon što je donesen Zakon o pravu na pristup informacijama svega 47,5 posto građana Hrvatske zna da on postoji, a tek je 10,8 posto građana zatražilo informaciju od tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, upozorio je danas Transparency International Hrvatska (TIH) naglasivši kako je taj zakon jedan od ključnih za suzbijanje korupcije.

“Rezultat nije sjajan, ali pokazuje napredak u odnosu na 2007. kada ih je tek 29,5 posto znalo za taj zakon”, rekao je predsjednik Transparency International Hrvatska (TIH) Nikola Kristić na konferenciji za novinare, predstavljajući podatke istraživanja koje je na 1300 ispitanika provela agencija Promocija Plus 3. i 4. rujna. Istraživanje je provedeno u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

Od 10,8 posto građana koji su zatražili informacije od tijela javne vlasti, njih 29,8 posto bilo je zadovoljno odgovorom što, rekao je Kristić, predstavlja napredak u odnosu na 2008. kada je tek 4,6 posto građana zatražilo informaciju, a od toga je njih 26,8 posto dobilo u potpunosti odgovarajući odgovor.

Ohrabrujućom smatra činjenicu da 23,7 posto od onih koji su čuli za Zakon zna da imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, odnosno zna točno koja prava im zakon osigurava.

Najzanimljivije teme za građane su financiranje projekata iz proračuna (19,3 posto), zatim podaci o socijalnoj skrbi (17,7 posto), stanje i održavanje komunalne infrastrukture (15,3 posto), komunalne naknade i porezi iz nadležnosti grada (15,2 posto), rad predstavnika vlasti na svim razinama (11,5 posto), a podaci o obrazovanju su najzanimljiviji za njih 11,4 posto, pokazalo je istraživanje.

Kristić je istaknuo kako podaci pokazuju apatičnost građana što je, rekao je, rezultat nepovjerenja u sustav kao i borbe za svakodnevicu zbog koje građani nemaju vremena za postavljanje pitanja.

“Pomaci postoje u svim sferama, ali je proces da se dosegne razina s kojom bi svi bili zadovoljni veoma dug”, naglasio je.

Smatra da Vlada mora imati puno jaču komunikacijsku strategiju od samog pisanja na mrežnim stranicama te da treba biti otvorena prema medijima što, ocijenio je Kristić, sada nije slučaj. Posebno je istaknuo i ulogu medija koji moraju biti nezavisni od pritisaka kapitala kako bi relevantne informacije bile prikazane.

“Sve ovo pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u promociju i provođenje Zakona o pravu na pristup informacija te tako omogućiti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana, uspješnije upravljanje javnim resursima i minimiziranje rizika od korupcije”, naglasio je član Upravnog odbora TIH-a Don Markušić.

TIH tijekom rujna i listopada, po šesti put, provodi akciju “Imamo pravo znati” u sklopu koje se promovira Zakon o pravu na pristup informacijama. Temeljni ciljevi akcije su upoznavanje građana sa značajkama toga zakona putem info punktova u hrvatskim gradovima te poticanje tijela javne vlasti da ulože veće napore u informiranje građana.

Hina
—————————————————————————————————————————————-

Jesu li europski fondovi u Hrvatskoj prilika za napredak?

Očekuje se da se Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi Europskoj uniji. Ukoliko joj se apsorpcijska moć za povlačenje sredstava iz EU-fondova značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prvi “neto kontributor” europskom budžetu.

Europska unija ima proračun koji se puni na način da svaka država članica godišnje uplaćuje određeni iznos. U prosjeku, taj proračun godišnje teži otprilike 140 milijardi eura. Očekuje se da se Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi EU.
Važno je razumjeti europske ciljeve za proračunsko razdoblje 2014.- 2020, ali i način na koji će Hrvatska povratiti takozvanu članarinu. U pojednostavljenom opisu, promatra se ukupni iznos sredstava koji zemlja članica uplaćuje u proračun, te ukupni iznos sredstava koji je iz tog proračuna povučen natrag u zemlju članicu neovisno o Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi, po svim dosadašnjim iskustvima, morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici alokacijama, odnosno predviđenim sredstvima.
Alokacije su predviđeni iznos iz europskog proračuna koji će, ovisno o operativnim programima, biti potencijalno utrošen u nekoj zemlji članici.
Stvarna apsorpcija je termin za sredstva koja je neka zemlja članica uspjela “povući”, odnosno realizirati na terenu, a različita su od alokacija ovisno o apsorpcijskoj moći neke zemlje. Ukoliko, primjerice, Hrvatska ne uspije pripremiti dovoljan broj kvalitetnih projekata, tada će stvarno utrošena sredstva biti manja od predviđenih, odnosno alociranih sredstava.
Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi po svim dosadašnjim iskustvima (Bugarska, Rumunjska ili Slovačka), morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici. Međutim, u slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala “neto kontributor” europskom budžetu.
Neto kontribucija u tom bi slučaju značila da će Hrvatska više uplaćivati, nego prihodovati iz europskih fondova. Za razliku od ostalih kontributora, Njemačke, Francuske i Italije, Hrvatska bi bila kontributor koji nije realizirao planirana sredstva, dok su Njemačka, Francuska i Italija kontributori na temelju izračuna prosjeka bruto U slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala “neto kontributor” europskom budžetu domaćeg proizvoda (što znači, u prijevodu, da zemlje čiji je BDP veći od europskog prosjeka plaćaju svoje članstvo više od iznosa na koji imaju pravo iz proračuna).

Ciljevi za proračunsko razdoblje 2014. – 2020. izvedeni su iz strategije EUROPE 2020. Dugoročni su i zahtijevaju dugoročno planiranje i financiranje. Sve zemlje članice koje planiraju razrade projekata moraju se fokusirati na te ciljeve. Strategija Europe 2020 traži zapošljavanje (75 posto građana između 20. i 64. godine mora biti zaposleno), istraživanje i razvoj (3 posto BDP-a EU mora se ulagati u to područje), klimatske promjene i energetiku (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto, udio od 20 posto obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto), obrazovanje (smanjiti postotak napuštanja školovanja na ispod 10 posto i povećati udio visokoobrazovanih na 40 posto) te siromaštvo i socijalnu inkluziju (barem 20 milijuna ljudi manje pogođeno siromaštvom). U praksi to znači da su fondovi sredstvo za postizanje tih ciljeva, odnosno svi projekti moraju direktno doprinositi ovim ciljevima.

Raspodjela

Najveći dio europskog proračuna predstavljaju fondovi zajedničke poljoprivredne politike (41 posto), a s više od trećine sredstava zastupljeni su strukturni fondovi. Strukturni fondovi predstavljaju sredstva koja će se u budućnosti koristiti za financiranje regionalnog razvoja. Strukturni fondovi sastavljeni su od 3 komponente: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)  podupire ulaganja u infrastrukturu, Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike potpore malim i srednjim poduzetnicima s ciljem otvaranja radnih mjesta ili poboljšavanja uvjeta na lokalnim tržištima rada.
Kohezijski fond ima za cilj poboljšanje gospodarskih i društvenih uvjeta, te stabilizaciju gospodarstva. Iz ovog fonda se do sada uglavnom financirala izgradnja prometne infrastrukture te infrastruktura potrebna za efikasnu zaštitu okoliša. Međutim, mnoge nevladine organizacije u Europskoj uniji osporavaju da su sredstva iz ovoga fonda do danas bila utrošena na mudar način, ističući da su uglavnom bila trošena na infrastrukturu koja nije doprinosila zaštiti okoliša, već njenom daljnjem uništavanju (primjerice financiranje autocesta na uštrb željezničkog prijevoza).
Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike.
Europska unija u budućem financijskom razdoblju nameće dvije vrste kontrole odnosno uvjetovanja utrošenih sredstava, te na taj način značajno smanjuje mogućnost financiranja uzaludnih i nepotrebnih projekata:
1) Kotrolu provedbe
EU je uspostavila mehanizme koji bi trebali omogućiti da   europski fondovi pridonesu ostvarenju ciljeva strategije “Europe 2020″. Preduvjeti imaju dvije forme: ex-ante, što znači da se određeni uvjeti moraju provesti prije raspodjele sredstava i ex-post, što znači da će se nova sredstva odobravati isključivo imajući u vidu uspješnost provedbe projekata u odnosnu na te iste uvjete. Primjerice, ukoliko su prvotno Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun dodijeljena sredstva služila poticanju reciklaže, dodatna sredstva neće biti odobrena ukoliko su ugovorena sredstva utrošena na projekt koji nije potaknuo recikliranje.
Logika za osnaživanje ex-ante preduvjeta je da fondovi moraju osigurati efikasnu potporu upravo projektima koji doprinose ostvarivanju ciljeva iz Strategije 2020. Iskustva iz prošlih programskih razdoblja sugeriraju kako je efikasnost investicija financiranih od strane fondova EU u nekim slučajevima bila usporavana ili zaustavljana zbog ograničavajućih čimbenika poput neusklađenih zakona, regulatornog ili institucionalnog okvira. Koncept preduvjeta nije nešto novo u zakonodavnom okviru kohezijske politike, međutim programsko razdoblje 2014. – 2020. predstavlja određenu prekretnicu u primjeni i provedbi tih preduvjeta.
2) Sudjelovanje javnosti
U naporu da se europski proračun troši na djelotvorniji i učinkovitiji način, Europska komisija nedavno je izmijenila svoj Princip partnerstva. To znači da odluke o europskom proračunu koje se donose na lokalnoj razini trebaju uključivati različite partnere: udruge, neprofitne organizacije, poduzeća i sindikate. Takav angažman približava politike Europske unije europskim građanima i jača povjerenje u institucije koje ih razvijaju i primjenjuju. Sudjelovanje javnosti također pomaže u sprečavanju prevara i zlouporabe novca. Prvi korak u navođenju javnosti na sudjelovanje je dostupnost informacija, nakon čega ljudi mogu donositi smislene odluke o ulaganjima koje žele vidjeti u svojim zajednicama.

*****

Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun. Vlada Republike Hrvatske i svi ostali sudionici u procesima kreiranja operativnih programa za strukturne fondove morat će uložiti puno više truda u osmišljavanje projekata koji će zadovoljavati europske ciljeve. Hrvatska je već trebala početi raditi na pripremi operativnih programa za budžetsko razdoblje 2014.- 2020, kako bi postavila što kvalitetniji temelj za dostizanje jednog od nacionalnih ciljeva – da članstvo u Uniji ima i financijskog smisla.

Preuzeto sa
http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/jesu-li-europski-fondovi-u-hrvatskoj-prilika-za-napredak

—————————————————————————————————————————————–

Hrvatska: Na putu k učinkovitom i funkcionalnom pravosuđu

Povjerenik EU-a za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle sastao se 25. rujna u Bruxellesu s hrvatskim ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem kako bi porazgovarali o završnim pripremama zemlje za članstvo u EU-u u području pravosuđa i temeljnih prava. Povjerenik Füle pozdravio je odlučnost ministra da nastavi s reformom pravosuđa i održi fokus na obvezama preuzetim tijekom pregovaračkog procesa. Istaknuo je da je funkcionalno pravosuđe od ključne važnosti za kapacitet Hrvatske za primjenu pravne stečevine EU-a i zaštitu prava svojih građana.
Ministar Miljenić predstavio je svoje planove za povećanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa a razgovarali su i o neovisnosti sudaca i borbi protiv korupcije. Uz manje od devet mjesecu do pristupanja Hrvatske EU-u povjerenik Füle i ministar Miljenić složili su se da je ključno zadržati fokus na preostale poslove u smislu uspješnog i dobro pripremljenog pristupanja.

Izvor: DEU

——————————————————————————————————————————————

Konferencija: “Iskorači za jaču Europu”

Utorak, 25. rujna 2012.

U suočavanju s postojećom ekonomskom krizom, EU je donijela novu strategiju koja treba pomoći stvaranju bolje Unije. U strategiji “Europa 2020″, važno mjesto ima i civilno društvo, koje je više negoli prije uključeno u procese kreiranja odluka na najvišoj razini i odlučivanja o njima.
U Europskom ekonomskom i socijalnom vijeću u Bruxellesu 25. rujna 2012. održava se konferencija pod nazivom “Iskorači za jaču Europu – Civilno društvo: punopravni partner strategije Europa 2020″.
Na konferenciji će biti govora o održivom razvoju i socijalnoj koheziji, kao i o ekonomskom upravljanju, proračunu, zapošljavanju i ostalim ključnim pitanjima daljnjeg razvoja Unije. Sudjelovat će ne samo visoki dužnosnici EU, već i predstavnici organizacija civilnoga društva kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Cilj je konferencije  ustanoviti gdje se nalaze pravi potencijali koji će omogućiti napredak, gdje ulagati i kako optimizirati to ulaganje, odnosno pomoći u stvaranju Europe koja je obzirnija prema potrebama svojim građana, koja napreduje i otvara nova radna mjesta stvarajući tako ozračje povjerenja.

Više informacija o konferenciji: www.eesc.europa.eu
Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

——————————————————————————————————————————————

Povjerenik Andor potaknut će Hrvatsku da nastavi s naporima za zapošljavanje i socijalnu inkluziju

Povjerenik Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju László Andor posjetit će Zagreb 20. i 21. rujna kako bi ustanovio napredak koji je Hrvatska postigla u kontekstu priprema za pristupanje EU-u predviđeno za 1. srpnja 2013.
Povjerenik Andor sastat će se s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, ministricom socijalne politike Milankom Opačić, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Brankom Grčićem, zamjenicom ministra znanosti i obrazovanja Marijom Lugarić, te ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem.
Potaknut će Hrvatsku na provedbu nedavno najavljene reforme zakona o radu te na rješavanje preostalih strukturnih slabosti na tržištu rada, posebice u pogledu zapošljavanja žena i starije populacije. Naglasit će potrebu da Hrvatska sudjeluje u Strategiji Europa 2020 i integrira svoje ciljeve za zapošljavanje i socijalnu inkluziju, te će potaknuti hrvatsku Vladu da se pripremi kako bi u potpunosti mogla iskoristiti prednosti Europskog socijalnog fonda (ESF) za sufinanciranje projekata ulaganja u ljudski potencijal.
Povjerenik će se također sastati sa socijalnim partnerima i podsjetiti ih na naglašenu ulogu koju im daje Lisabonski ugovor. Povjerenik Andor dodijelit će i ugovore za dva specifična programa u sklopu Instrumenta za pred-pristupnu pomoć kako bi se dodatno ojačala ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj.
Prvi program uključuje oko 7 ugovora vrijednih oko 1 milijun eura, za “Unaprjeđenje pristupa održivom zapošljavanju dugoročno nezaposlenih visoko educiranih osoba” dok drugi program uključuje oko 30 ugovora koji zajedno vrijede oko 4 milijuna eura, za “Modernizaciju školskih programa u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta/ekonomije rada koje se mijenjaju”.
Povodom službenog posjeta Hrvatskoj, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, gospodin László ANDOR će, zajedno s Ministrom Mrsićem i predstavnicima akademske zajednice, sudjelovati u javnoj raspravi pod naslovom “Socijalna Europa – Europska unija 2012: Europska godina aktivnog starenja”, koja će se održati u četvrtak, 20. rujna u 19.00 sati, u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14.

Više o raspravi u prilogu.  Izvor: DEU

————————————————————————————————————————————–

Predstavljeni rezultati istraživanja o stavovima građana o ulasku u Europsku uniju

Delegacija EU u Republici Hrvatskoj predstavila je danas u Informacijskom centru Europske unije rezultate istraživanja javnog mišljenja o stavovima hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju.
Istraživanje je za Delegaciju EU-a provela agencija Ipsos Puls u razdoblju od 20. srpnja do 7. kolovoza 2012 na uzroku od 1022 ispitanika.Prilikom predstavljanja istraživanja šef Delegacije EU-a veleposlanik Paul Vandoren istaknuo je kako su ovo prvi rezultati javnog mišljenja nakon provedenog referenuma o ulasku Hrvatske u EU u siječnju ove godine. Dodao je kako se stavovi građana nisu bitno izmijenili od siječnja, no pokazuju pozitivan trend u nekim aspektima.
Govoreći o procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju u zemljama članicama EU-a, veleposlanik je izrazio svoje uvjerenje za završetak procesa do predviđenog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013.Rezultate samog istraživanja predstavio je Dragan Bagić iz agencije Ipsos Puls. Rezultati istraživanja pokazuju da 44% građana ima pozitivan stav prema EU, a negativan stav ima 28 % ispitanika, dok je 28% neutralno.
Također istaknuto je kako još uvijek postoji velika potreba za informiranjem građana o Europskoj uniji. Rezultati samoprocjene informiranosti o EU pokazali su da njih 15% se smatra dobro informiranima, dok 39% smatra da nisu dovoljno informirani o EU. No, čak 73% ispitanih nisu pokušali sami doći do informacija vezanih za EU.

Sažetak rezultata istraživanja možete pronaći ovdje: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4304Izvor: DEU

 

————————————————————————————————————————————–

Na jedan dan postanite urednik Facebook stranice Europskog parlamenta

Želite li otkriti kako je raditi u Europskom parlamentu? Pratiti plenarne sjednice i poticati raspravu komunicirajući EU teme na Facebooku?
Prijavite se na natječaj Europskog parlamenta. Troje pobjednika bit će nagrađeno dvodnevnim putovanjem u Strasbourg (24.-25. listopada). Pod nadzorom tima Europskog parlamenta, pobjednici će na jedan dan preuzeti vođenje Facebook stranice parlamenta (pratiti rasprave, birati teme, pisati postove i moderirati raspravu).
Nagradom su osigurani putni troškovi, smještaj i obroci! Kako sudjelovati na tom natječaju?Na Facebook zidu ovog natječaja napišite zašto mislite da treba izabrati baš vas.
Poštujte dva pravila: vaš post ne smije sadržavati više od 200 slovnih znakova i opis motivacije trebate poslati do 17. rujna u 12 sati. Tim Europskog parlamenta zadužen za Facebook tada će načiniti uži izbor od deset kandidata. Nakon toga, vaši kolege – drugi fanovi Europskog parlamenta na Facebooku – glasovat će tijekom zadnja dva tjedna u rujnu za one koje bi željeli poslati u Strabourg.
Tko može sudjelovati u natječaju?Postoje samo tri ograničenja: morate imati najmanje 18 godina, živjeti u Europskoj uniji ili Hrvatskoj i imati vremena za putovanje u Strasbourg od 24. do 26. listopada. Imena desetoro nominiranih, a kasnije i troje pobjednika, bit će objavljena na stranici natječaja. Pobjednici će biti kontaktirani putem Facebookove poruke.

Preuzeto s DEU: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4300

————————————————————————————————————————————–

60. obljetnica Vijeća Europske unije

Prije 60 godina, od 8. do 10. rujna 1952., Vijeće je u Luxembourgu održalo svoju prvu sjednicu. Vijeće se sastalo kao Posebno vijeće ministara Zajednice za ugljen i čelik (ECSC), preteče današnjeg Vijeća Europske unije.
Tada je u vijeću zasjedalo samo šest osnivačkih članica (Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg). Danas EU ima 27 zemalja članica.Vijeće je konstituirano na inauguralnoj sjednici održanoj 8. rujna u luksemburškoj gradskoj vijećnici.
Prvi predsjednik Vijeća bio je njemački kancelar Adenauer. Među prvim odlukama donesenim tog rujna 1952. bilo je usvajanje pravilnika Vijeća i osnivanje Tajništva Vijeća, koje i dan-danas podupire rad Vijeća Europske unije.Vijeće će 20. rujna ove godine održati svoju 3185. sjednicu, i to u u sastavu ministara Pravosuđa i unutarnjih poslova.
Sjednice vijeća broje se od stupanja na snagu „Ugovora o spajanju institucija” iz 1967. godine, kojim je uspostavljeno jedinstveno Vijeće i jedinstvena Komisija. Prije tog datuma održano je oko 460 sjednica Vijeća Zajednice za ugljen i čelik (ECSC, od 1952.) te Vijeća Europske ekonomske zajednice (EEC) i Europske zajednice za atomsku energiju (EAEC, od 1958). Više o tome na web stranicama Vijeća Europske unije.

Izvor: DEU

————————————————————————————————————————————–

Prioritet EU-a za mlade: zapošljavanje i uključenost

Utorak, 11. rujna 2012.

Izvješće EU-a o mladima koje je objavljeno u ponedjeljak poziva da prioritet u kreiranju europskih politika za mlade bude njihovo zapošljavanje, uključivanje u društvo, zdravlje i dobrobit, objavila je u Europska komisija.
Izvješće, koje Komisija objavljuje svake tri godine, naglašava da EU i zemlje članice moraju učiniti više kako bi dale potporu mladima koji podnose veliki teret ekonomske krize.Nezaposlenost mladih u EU u dobnoj skupini od 15 do 24 godine povećala se za 50 posto od početka krize, s prosječnih 15 posto u veljači 2008. na 22,5 posto u srpnju ove godine.Posljednje brojke koje je objavio Eurostat pokazuju da su najviše stope u Grčkoj i Španjolskoj. U EU više od 30 posto mladih nezaposleno je dulje od godine dana.
Postoje međutim i dobri znaci, kaže se u izvješću. Sve zemlje članice provode europsku strategiju za mlade, čiji je cilj stvoriti više i bolje mogućnosti za mlade i promovirati aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i solidarnost.
Od prošlog izvješća 2009. zemlje članice ojačale su obrazovne inicijative i incijative za zapošljavanje i poduzetništvo koje ciljaju mlade.Erasmus za sve, novi predloženi program obrazovanja i obuke za razdoblje 2014-2020 bit će u središtu nove strategije EU-a za mlade. U njemu se predlaže povećanje novčanih sredstava kako bi 5 milijuna ljudi moglo primiti potporu za studij, obuku ili volontiranje u inozemstvu, gotovo dvostruko više u usporedbi s trenutnim stanjem.Izvješće će biti predstavljeno Vijeću EU-a i trebalo bi biti usvojeno kao zajedno izvješće Vijeća i Komisije u studenom.

Izvor: Hina

————————————————————————————————————————————

Usvojena Nacionalna strategija za razvoj civilnoga društva, 2012.- 2016.

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012., Vlada Republike Hrvatske usvojila je Prijedlog Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

U razdoblju kada se Hrvatska priprema za pristupanje Europskoj uniji, ova Nacionalna strategija daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2016. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe.

Više: Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

- preuzeto sa stranica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage

———————————————————————————————————————————————————

EUpress.net – Informativni portal o EU


————————————————————————————————————————————————–

Lipanj 2012.

Građanskim odgojem protiv korupcije

“Predstavljanje Nacrta kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja i programa obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatram jednim o najvažnijih događaja u mandatu ovog ministarstva nakon što smo predstavili smjernice za izradu strategije odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije u RH,” kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović.
Građanski odgoj i obrazovanje uvest će se od sljedeće školske godine eksperimentalno u šest škola, a rezultati i pokazatelji eksperimentalne provede i evaluacijskog istraživanja koristit će se u svrhu daljnjeg razvoja i prilagođavanja, najavljeno je na predstavljanju nacrta Kurikuluma građanskog odgoja i programa obrazovanja zainteresiranim školama 4. lipnja 2012. u Zagrebu.
Istovremeno Mreža mladih Hrvatske zajedno s projektnim partnerima: Centrom za mirovne studije, Centrom za ljudska prava i GONG-om, uz financijsku podršku Europske Unije eksperimentalno će provoditi Građanski odgoj i obrazovanje u šest škola na području od posebne državne skrbi .
Ministar Jovanović naglasio je da će se uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u škole unaprijediti poduzetnički duh, kod djece razviti bolje shvaćanje samoga sebe, ali i društva, bolje korištenje zakona te će se djeca već od osnovne škole educirati za borbu protiv korupcije. “Djeca danas o korupciji jedino znaju samo ono što su dobila iz medija. Upravo će građanski odgoj omogućiti da se uspješnije borimo protiv korupcije i da po završetku ciklusa ove generacije koja se školuje imamo zdravije društvo, društvo utemeljeno na znanju i društvo bez korupcije. Uvođenje građanskog odgoja bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, ali i stvoriti pretpostavke za aktivno sudjelovanje učenika po završetku škole u građanskom društvu”, poručio je ministar Jovanović.
——————————————————————————————————————————–

Provedena studija Europske komisije o sudioničkom građanstvu

Europska komisija provela je Studiju o sudioničkom građanstvu u 27 zemalja Europske unije, u sklopu Aktivnosti 3 programa Europa za građane „Zajedno za Europu“.
Studija mapira teoriju, politike, prakse i razine uključivanja građana diljem Europe u tri zasebna izvještaja, te u završnome nudi preporuke, imajući u vidu strategiju Europa 2020, novi Program Europa za građane 2014 – 2020, godinu Europskog građanstva 2013. i izbore za Europski parlament 2014.

Kontekstualni izvještaj nastoji poboljšati razumijevanje koncepta građanstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se osigurala učinkovita provedba programa Europa za građane i godine Europskog građanstva. U svrhu definicije građanstva, prije svega sudioničkog građanstva, ovaj izvještaj razmatra različite modele građanstva i njihov utjecaj u zemljama Europske unije, kao i različite koncepte i termine vezane uz građanstvo u Europi. Izvještaj obuhvaća pregled i rezultate istraživanja o građanstvu.

Jedno od njih je istraživanje „Eurobarometer: public opinion on social, cultural and political issues“ koje je pokazalo tendenciju pada odaziva glasača na Europskim izborima u odnosu na nacionalne izbore (odaziv glasača na nacionalnim izborima je 75%, a svega 45% na Europskim izborima).
Prema rezultatima istraživanja, među glasačima je veći broj stanovništva starije dobi, dok su mladi skloniji alternativnim načinima političkog sudjelovanja, kao što su demonstracije, bojkoti i društveni pokreti. U dobnoj skupini 15-30 godina, jedan od četiri ispitanika je potpisao peticiju, a jedan od pet ispitanika sudjelovao je na demonstracijama. Velika je i razlika u broju glasača između stanovnika nižeg i višeg stupnja obrazovanja – 31% stanovnika nižeg stupnja obrazovanja pokazuje interes za politiku, dok ih je među visokoobrazovanim stanovnicima 70%.
Ističe se činjenica da 43% stanovništva u Europi nije zainteresirano za politiku, stoga je jedan od zadataka ove studije da pronađe i analizira aktivnosti koje mogu povećati razinu uključivanja građana u politički život.U zaključku, imajući u vidu da najmanje 30% stanovnika Europe nije zainteresirano za politiku, ne glasa i ima negativne stavove prema imigrantima, iznose se preporuke za korištenje koncepta sudioničkog građanstva.

Analitički izvještaj bavi se posljedicama ekonomske krize u EU, s naglaskom na sudioničkom građanstvu. Izvještaj predlaže Europsku strategiju za održanje demokracije tijekom i nakon ekonomske krize, te ističe ulogu Europske komisije u promociji i podizanju svijesti o sudioničkom građanstvu. Nadalje se referira na postojeće politike i prakse, kao i na trendove i razine stvarnog građanskog sudjelovanja, te identificira čimbenike i strategije koje ga potiču i njeguju, kao i prijedloge kako ukloniti prepreke na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Svrha je ovog dijela studije olakšati planiranje i provedbu programa Europa za građane 2014 – 2020, godine Europskog građanstva 2013, Europskih izbora 2014 i strategije Europa 2020.

Treći dio studije je Izvještaj o primjerima dobre prakse, koji su podijeljeni prema četiri dimenzije sudjelovanja: političko sudjelovanje; aktivnosti zajednice; političke aktivnosti civilnog društva; i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, socijalne kohezije i tolerancije.Uz svaku od ovih dimenzija predstavljene su i inovativne značajke primjera dobre prakse, u aspektima suradnje, učenja, strukture, financiranja, Interneta i tehnologije te teško dostupnih skupine (kao što su manjine i imigranti).

Zaključni sažetak i preporuke politika, kao posljednji dio ove studije, nudi 17 ključnih preporuka vezanih uz politike, prakse i učinkovite metode prevladavanja prepreka sudioničkom građanstvu u Europi, predlažući razvoj strategije Europske komisije za mjere povećanja i održanja demokracije i promocije kohezije kroz sudioničko građanstvo, uključujući kratkoročne i dugoročne ciljeve za razdoblje od 2012. do  2020., a imajući u vidu sadašnji kontekst nastavka globalne ekonomske i financijske krize.

Izvještaj o provedenoj studiji možete preuzeti na stranicama Europske komisije

——————————————————————————————————————————————–

Pokrenut portal transparentnosti

Europska komisija predstavila je u lipnju novi internetski portal, kojim želi svoj rad i postupke donošenja odluka učiniti transparetnijim i dostupnijim građanima Europske unije.
Građani će na portalu transparentnosti moći na jednom mjestu naći informacije o aktivnostima Komisije, među kojima su i one o primateljima novca iz europskih fondova.

 

Odgovori