Poziv je usmjeren na sva četiri prioriteta i šest specifičnih ciljeva Programa. Potencijalni prijavitelji pozivaju se dostaviti prekogranične projektne prijedloge i aktivno doprinijeti gospodarskom rastu Programskog područja. 

Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, u okviru Europske teritorijalne suradnje, objavio je 1. Poziv na dostavu projektnih prijedloga.
EU sredstva 1. Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 41.095.300,00 eura.

Svi potencijalni prijavitelji mogu predati svoje prijave putem Zajedničkog elektroničkog sustava za praćenje (Jems) do 28. srpnja 2023. u 15:00 sati.

Poziv je usmjeren na sva četiri prioriteta i šest specifičnih ciljeva Programa. Potencijalni prijavitelji pozivaju se dostaviti prekogranične projektne prijedloge i aktivno doprinijeti gospodarskom rastu Programskog područja. Svi dokumenti te detaljne informacije o Pozivu mogu se pronaći ovdje.

Upravljačko tijelo i Zajedničko tajništvo u suradnji s Nacionalnim tijelima Programa organizirat će sedam Informativnih dana kako bi pružili detaljne informacije i praktične savjete za pripremu i podnošenje prijava u okviru 1. Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Pozivaju se svi zainteresirani potencijalni prijavitelji da prijave svoje sudjelovanje na informativnim danima uz napomenu da je sudjelovanje ograničeno na 3 osobe iz iste ustanove. Više informacija potražite na stranici Programa:

1ST CALL FOR PROPOSALS IS LAUNCHED!

#Zajednozarazvoj#

 

Kako bi se ojačala naša konkurentnost, bolje usmjerila ulaganja, surađivalo s poduzećima i uskladile njihove potrebe s težnjama ljudi te privukli talenti na naš kontinent, Europska komisija proglasila je 2023. godinu Europskom godinom vještina.

Zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a. Posjedovanje relevantnih vještina pomaže ljudima da se uspješno nose s promjenama na tržištu rada i da se u potpunosti uključe u društvo i demokratske procese. Time će se osigurati da nitko ne bude zapostavljen i da gospodarski oporavak te zelena i digitalna tranzicija budu socijalno pošteni i pravedni. Radna snaga s traženim vještinama pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća.

Međutim, trenutno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37% odraslih redovito pohađa osposobljavanje.

Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. prema kojima bi se najmanje 60% odraslih svake godine trebalo osposobljavati te su već predstavile svoja postignuća. To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78% do 2030.

Mrežna stranica Europske godine vještina: https://year-of-skills.europa.eu/index_hr

***

Održana završna konferencija „Nacionalna kampanja Garancije za mlade“

U petak, 9. prosinca 2022. održana je završna konferencija „Nacionalna kampanja Garancije a mlade“ u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koju je otvorio državni tajnik Ivan Vidiš.

Tom prilikom državni tajnik Vidiš istaknuo je kako je aktivacija mladih na tržištu rada jedna od ključnih zadaća Vlade Republike Hrvatske koja je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurala više od 2 milijarde kuna namijenjenih za poticanje otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji. Naglasio je kako su osnažene i pojedine mjere aktivne politike zapošljavanja poput potpore za zapošljavanje, pripravništvo i samozapošljavanje te je uveden sustav vaučera za obrazovanje odraslih osoba.

Dodao je kako će se kroz Europski socijalni fond plus u narednom razdoblju nastaviti podupirati projekti usmjereni na bolji položaj mladih na tržištu rada, za što je Vlada predvidjela 278 milijuna eura.

Stopa mladih u NEET statusu, odnosno mladih koji su nezaposleni, a pri tome ne sudjeluju u nekoj vrsti obrazovanja, pala je sa 22,3 posto u 2013. na 14,9 posto u 2021. godini te se Republika Hrvatska dodatno približila prosjeku EU. Zajednički cilj Europske unije do 2030. godine je ukupnu stopu mladih u NEET statusu smanjiti na 9 posto.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu kako najbolje podržati mlade u brzom prelasku na tržište rada na kojoj su sudjelovali Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske, predsjednik Savjeta za mlade Vlade RH Josip Jagodar, Nikolina Sobol iz Udruge „Razvojni europski centar inicijativa – RECI“, Svjetlana Marion iz Udruge „Zamisli“, Dražan Dodig iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Vesna Hrvoj Šic iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Na konferenciji su sudjelovali i pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ruža Hrga i savjetnik za provedbu Europskog semestra (ESO) u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Mario Rašić.
Garancija za mlade je inicijativa Europske unije kojom se mladima pruža podrška i pomoć pri brzom povratku u obrazovanje ili pronalasku posla.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u vrijednost bespovratnih sredstava od 750 tisuća kuna.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

***

***

Europska komisija objavila je poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ za 2023. S godišnjim proračunom programa od 4,2 milijarde eura povećava se potpora uključivanju, aktivnom građanstvu i demokratskom sudjelovanju te zelenoj i digitalnoj transformaciji u EU-u i na međunarodnoj razini. Istovremeno, okvirni proračun za Republiku Hrvatsku iznosi gotovo 38 milijuna eura

Budući da je mobilnost njegovo glavno obilježje, Erasmus+ će sljedeće godine nastaviti podupirati prekograničnu mobilnost učenika, studenata i polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO), polaznika obrazovanja odraslih, mladih koji sudjeluju u programima neformalnog učenja, nastavnog osoblja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika radi stjecanja europskog iskustva u obrazovanju i osposobljavanju. Od 2023. program će uključivati novu aktivnost za potporu sportskim trenerima za sudjelovanje u projektima mobilnosti, čime će se mogućnosti za prekograničnu suradnju i učenje izravno proširiti na lokalne sportske organizacije i njihovo osoblje.

Program je dorastao izazovima koje očekujemo 2023. i pruža značajnu potporu učenicima i odgojno-obrazovnim djelatnicima koji bježe od rata u Ukrajini. Pritom se i dalje teži što većoj uključivosti programa i nastavlja rad ostvaren u okviru Europske godine mladih.

Više informacija potražite na poveznici:

https://ampeu.hr/novosti/erasmus-donosi-hrvatskoj-oko-38-milijuna-eura-za-obrazovanje-osposobljavanje-mlade-i-sport

Upitnik za organizatore volontiranja:

Vrijednosno orijentirano volontiranje mladih

Hrvatski centar za razvoj volonterstva poziva organizatore volontiranja na sudjelovanje u istraživanju o vrijednosno orijentiranom volontiranju mladih.

Ovim istraživanjem žele saznati jesu li volonterski programi u zemljama Europske unije u relaciji s vrijednostima poput inkluzije, različitosti, tolerancije, solidarnosti i ostalih Europskih vrijednosti, ali isto tako žele mapirati probleme i moguća rješenja za povećavanje kvalitete volonterskih programa u kontekstu vrijednosno orijentiranog volontiranja, a sa svrhom kapacitiranja organizacija koje uključuju mlade volontere u svoje aktivnosti.

Vaše sudjelovanje je u potpunosti dobrovoljno. Vaši odgovori poslužit će za izradu publikacije i kurikuluma vezanih uz vrijednosno orijentirano volontiranje mladih.

Istraživanje se provodi putem upitnika za čije je ispunjavanje u prosjeku potrebno izdvojiti oko 10 minuta.

Upitnik je namijenjen organizacijama koje u svoj rad uključuju volontere, s naglaskom na mlade volontere (15-30 godina), a možete ga pronaći na POVEZNICI.

Istraživanje provodi Hrvatski centar za razvoj volonterstva u suradnji s partnerskim organizacijama iz Italije i Portugala u okviru Erasmus+ projekta “VIV – Volontiranje inspirirano vrijednostima”. Nositelj projekta je Centro Servizi Padova Solidale (Italija), a partneri su Hrvatski centar za razvoj volonterstva te Associacao Mais Cidadania (Portugal).

***

Razmjene mladih kroz „otvorene pozive“ – MLADI, PRIPAZITE!

Iz Agencije za mobilnost i programe EU (ampeu.hr) upozoravaju:

***

Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za volontiranje u 2022. godini

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za volontiranje u 2022. godini. Državna nagrada za volontiranje je najviše priznanje u Republici Hrvatskoj koje se dodjeljuje za volontiranje, doprinos promicanju volonterstva i druge volonterske aktivnosti.

Pozivaju se zainteresirane fizičke i pravne osobe da podnesu prijave s prijedlozima kandidata/kandidatkinja koji su u 2022. godini, sukladno Zakonu o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07, 22/13 i 84/21), doprinijeli razvoju i afirmaciji volonterstva u Republici Hrvatskoj.

Državna nagrada za volontiranje u 2022. godini dodjeljuje se u sljedećim kategorijama: volonter/volonterka, koordinator/koordinatorica volontera i organizator volontiranja.

Rok za slanje prijava je 27. listopada 2022. godine.

Sve dokumente za prijavu možete pronaći na stranici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike: https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-16/natjecaji-pozivi-i-zaposljavanje/ostali-natjecaji-i-pozivi/poziv-za-prijavu-kandidata-kandidatkinja-za-dodjelu-drzavne-nagrade-za-humanitarni-rad-u-2022-godini/12837

***

Radna skupina za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske provodi anketno istraživanje “Životni uvjeti i prilike za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske”.

Cilj je ispitati mišljenje i stavove mladih u dobi od 18 do 30 godina vezano uz životne uvjete i prilike mladih u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske, s naglaskom na kvalitetu života, migracijske namjere i razvojne perspektive ruralnih i udaljenih područja.

Rezultati istraživanja koristit će se u svrhu rada Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske u razvoju javnih politika za mlade.

Anketnom upitniku mogu pristupiti mladi u dobi od 18 do 30 godina koji imaju prebivalište u ruralnim i udaljenim područjima. Stoga anketni upitnik nije namijenjen mladima čije je prebivalište u gradskim naseljima te Vas zbog toga molimo da pažljivo čitate 9. pitanje.

Anketni upitnik je anoniman. Potrebno vrijeme ispunjavanja je od 8 do 10 minuta.

Poveznica za pristup se nalazi ovdje: https://forms.gle/jDLSWLm5zZwwyS8GA

Izvor: Središnji državni ured za demografiju i mlade

***

Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za volontiranje u 2022. godini

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za volontiranje u 2022. godini. Državna nagrada za volontiranje je najviše priznanje u Republici Hrvatskoj koje se dodjeljuje za volontiranje, doprinos promicanju volonterstva i druge volonterske aktivnosti.

Pozivaju se zainteresirane fizičke i pravne osobe da podnesu prijave s prijedlozima kandidata/kandidatkinja koji su u 2022. godini, sukladno Zakonu o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07, 22/13 i 84/21), doprinijeli razvoju i afirmaciji volonterstva u Republici Hrvatskoj.

Državna nagrada za volontiranje u 2022. godini dodjeljuje se u sljedećim kategorijama: volonter/volonterka, koordinator/koordinatorica volontera i organizator volontiranja.

Rok za slanje prijava je 27. listopada 2022. godine.

Sve informacije potražite na poveznici: https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-16/natjecaji-pozivi-i-zaposljavanje/ostali-natjecaji-i-pozivi/poziv-za-prijavu-kandidata-kandidatkinja-za-dodjelu-drzavne-nagrade-za-volontiranje-u-2022-godini/12838?big=1

***

Održan okrugli stol “Socijalne usluge u borbi protiv siromaštva”

Siromaštvo je problem današnjice. Hrvatska nije izuzetak od svjetske statistike i svjedoci smo kako je u posljednjih nekoliko godina, uslijed raznih ekonomskih kretanja i nestabilnosti diljem svijeta, i Hrvatsku zahvatio rast broja siromašnih osoba.

Svjetska banka definira siromaštvo prvenstveno kao „materijalni deficit, koji ima za posljedicu slabe socijalne odnose, nesigurnost i ovisnost o drugima, nisko samopouzdanje i bespomoćnost.

S ciljem podizanja svijesti javnosti i ukazivanja na problem siromaštva i marginaliziranosti velikog broja ljudi, Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom je povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti organizirao okrugli stol pod nazivom: „Socijalne usluge u borbi protiv siromaštva“, koji se održao u ponedjeljak, 17. listopada 2022., s početkom u 10,00 sati u prostoru Zagrebačkog inovacijskog centra – ZICER, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb.

Na okruglom stolu prezentirane su teme koje ukazuju  na mehanizme  i aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu ublažavanja posljedica siromaštva, na važnost socijalnih usluga u lokalnoj zajednici kao i na uloge socijalnih usluga u zajednici s osvrtom na pojedine korisničke skupine te potrebne resurse za kvalitetne i dostupne socijalne usluge u svrhu poboljšanja kvalitete života pojedinca i obitelji.

Izvor: Službene stranice Grada Zagreba

***

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije. Ova će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva usmjerenog na izvoz.

Više informacija potražite na stranicama Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/hrvatskoj-devet-milijardi-eura-od-2021-do-2027-2022-08-24_hr

***

Uručene nagrade za humanitarni rad i nagrada za volontiranje 

Državni tajnici u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš i Marija Pletikosa uručili su Državnu nagradu za humanitarni rad i Državnu nagradu za volontiranje za 2021. godinu. Državne nagrade najveće su priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada, promicanju volonterstva i volontiranje.

„Od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći 2015. godine do kraja 2021. godine u Republici Hrvatskoj prikupljeno je gotovo 1,4 milijarde kuna u tu svrhu, dok je u 2021. godini evidentirano više od tri milijuna sati volonterskog rada. Državnim nagradama zahvaljujemo onima koji su kroz humanost i pomaganje dali neprocjenjiv doprinos za naše sugrađane i hrvatsko društvo. Činili su više, jer su to željeli, ne zato što su morali“, naglasio je državni tajnik Vidiš.

Dobitnici godišnje Državne nagrade za humanitarni rad za 2021. godinu su Udruga žena sv. Nedjelja „Mendula“ te Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije.

Udruga žena sv. Nedjelja „Mendula“ u sedam godina postojanja, organizirala je i provela 19 humanitarnih akcija u kojima su prikupljena značajna financijska sredstva, te koja su u iznosu od gotovo 900 tisuća kuna dodijeljena korisnicima. Većina provedenih akcija organizirano je u cilju pomoći određenoj osobi – djetetu ili odrasloj osobi, kako bi se prikupila financijska sredstva za njihovo liječenje, nabavu lijekova i/ili raznih potrebitih pomagala, odnosno osigurala sredstva za životne potrebe korisnika radi sprječavanja mogućih uzroka njihove socijalne isključenosti (nabava hrane, odjeće, obuće, sredstava za osobnu higijenu, plaćanje režijskih troškova, itd.). Ujedno, Udruga se angažirala u prikupljanju pomoći za stradale u potresu na području Sisačko-moslavačke županije te je prikupljeno više od 2,3 tone hrane, higijenskih potrepština, dezinfekcijskih sredstava i grijalica, školskog pribora i igračaka, koje su uručene žiteljima Donjih Kukuruzara i Mečenčana.

Udruga osoba s invaliditetom Sisačko moslavačke županije koja broji 54 zaposlenih kroz pružanje socijalnih usluga skrbi za 288 djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Različitim projektima, financiranim iz nacionalnih izvora ili EU sredstava, korisnicima Udruge je osigurana igraonica, terapije suvremenim uređajima i metodama, bavljenje sportskim aktivnostima, radionice, stjecanje vještina za neovisno življenje, osobna asistencija, prijevoz i dr. Kroz Projekt „Asistent – pomoć i podrška“, financiran iz ESF-a u iznosu od gotovo 2 milijuna kuna uključeno je 19 osoba s invaliditetom, kojima usluge osobne asistencije pruža 16 osobnih asistenata.

Državna nagrada za volontiranje za 2021. godinu dodijeljene su Anji Dergez, Oliveri Kapetanović i Centru za nestalu i zlostavljanu djecu.

Svojim radom u području volonterstva Anja Dergez i Olivera Kapetanović aktivirale su lokalnu zajednicu, potaknule veći angažman mladih i umirovljenika u volonterskim aktivnostima te doprinijele razvoju volonterstva u Hrvatskoj.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu kroz djelovanje okupio je i razvio mrežu stručnjaka za provođenje projekata pružanja socijalnih usluga u Hrvatskoj. Aktivnostima koje provodi Centar radi na promicanju, razvoju i unaprjeđenju prava djece i mladih, prevenciji nasilja i zlostavljanje djece i mladih te pruža podršku u slučajevima nestanka djece kroz osiguravanje smještaja i skrbi bilo da se radi o djeci i mladima bez adekvatne skrbi i/ili s problemima u ponašanju te podrška djeci bez pratnje, djeci odvojenoj od roditelja, djeci azilantima i djeci migrantima.

Svečanom dodjelom Državne nagrade za humanitarni rad i Državne nagrade za volontiranje za 2021. godinu Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike odaje priznanje svim osobama koje djeluju na području humanitarnog rada, te svim volonterima na nesebičnom darivanju, ne samo materijalnih dobara ili financijskih sredstva kako bi pomogli potrebitima, već darivanju svog slobodnog vremena, svojih znanja i vještina na dobrobit čitave zajednice, ali i izgradnje boljeg i humanijeg hrvatskog društva.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

***

Panel “Konferencija o budućnosti Europe – doprinos Republike Hrvatske”

Panel rasprava o doprinosu Republike Hrvatske u okviru Konferencije o budućnosti Europe, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, održat će se u Zagrebu u petak, 6. svibnja 2022. godine, s početkom u 9.30 sati (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4). Prisutnima će se uvodno obratiti predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, a potom će na panelu sudjelovati ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Hajduković, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak te predstavnica udruge mladih „Mladi u EU“ Šibenik Caterina Rende Dominis.

Cijelu raspravu možete pogledati na službenom kanalu MVEP-a:

https://www.youtube.com/watch?v=ZxbpLURcnzo

Izvor: MVEP RH

***

Konferencija o budućnosti Europe: Mladi i budućnost rada

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira raspravu na temu mladih i budućnosti rada koja će se održati u Centru za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u Splitu u petak 12. studenog od 10 sati . U raspravi će videovezom sudjelovati zastupnici u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Željana Zovko, poduzetnica Helena Budiša te čelnik Udruge digitalnih nomada Hrvatske Jan de Jong. Uvodne govore održat će splitski gradonačelnik Ivica Puljak te splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, a videoporukom okupljenima će se obratiti i potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica. Član njezinog kabineta Toma Šutić pojasnit će način funkcioniranja procesa Konferencije o budućnosti Europe u sklopu kojeg se i održava ova rasprava o mladima i tržištu rada. Riječ je o nizu javnih događanja i konzultacija čiji je cilj donošenje ideja i izrada prijedloga za reformu i buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije su europski paneli građanki i građana, a o iskustva sudjelovanja na njima videovezom će govoriti europarlamentarka Sunčana Glavak te Martina Zvonar.

Raspravu možete pratiti na Facebook stranici i na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj .

Panel o mladima i budućnosti rada održava se u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, Grada Splita, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Europe Direct centra u Splitu. Prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga što će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe.

Kontekst

U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova. Prije Splita i panela o budućnosti rada, u Osijeku je održana rasprava o IT industriji, u Dubrovniku o održivom turizmu, u Rijeci o budućnosti kulture, a u Puli o obrazovanju. Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuju građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće prioritete EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.

***

Održana druga plenarna sjednica Konferencije o budućnosti Europe

U Strasbourgu je 23. listopada 2021. godine održana druga plenarna sjednica Konferencije o budućnosti Europe. Okupivši 80 građana koji predstavljaju panele Konferencije, 108 zastupnika uime Europskog parlamenta te predstavnike civilnog društva, socijalnih partnera i nacionalnih parlamenata, na plenarnoj se sjednici raspravljalo o idejama iznesenima na europskim i nacionalnim panelima građana, višejezičnoj digitalnoj platformi futureu.europa.eu te Europskom događaju za mlade (EYE).  

Aktivnosti u okviru Konferencije o budućnosti Europe nastavljaju se odvijajući se na nekoliko načina – putem višejezične digitalne platforme futureu.europa.eu, na europskim panelima građana, na događajima u državama članicama.

U prosincu bi trebale biti gotove preporuke europskih i nacionalnih panela. Cilj je Konferencije potaknuti građane da sudjeluju na nizu događaja na kojima mogu predstaviti svoja promišljanja i stavove o budućnosti Europe, nakon čega će se njihove ideje i komentari analizirati na plenarnoj skupštini. Završetak i donošenje završnog dokumenta Konferencije očekuje se u proljeće 2022.

***

Prva plenarna skupština Konferencije o budućnosti Europe

Konstituirajuća plenarna skupština Konferencije o budućnosti Europe održana je u subotu 19. lipnja u Strasbourgu.

Današnja plenarna skupština još je jedan važan trenutak za Konferenciju kao otvoren i uključiv poligon za europsku demokraciju na dosad neviđenoj razini.

Nakon uvodnih izjava supredsjedatelja izvršnog odbora, zastupnici i građani raspravljali su o svrsi i očekivanjima od Konferencije, koja će se sastojati od europskih panela građana, nacionalnih panela i događanja te višejezične digitalne platforme.

Drugi dio bio je posvećen proceduralnim pitanjima poput kalendara plenarnih skupština, europskih panela građana i događanja za europske građane.

U multimedijskom centru Parlamenta možete pogledati skraćenu snimku ili cijelu sjednicu.

Sljedeći koraci

U rujnu i listopadu sastajat će se europski paneli građana koji će pripremiti materijale za buduće plenarne rasprave, uključujući skup preporuka za djelovanje Unije na temelju doprinosa građana prikupljenih putem digitalne platforme. Konferencija želi dati što više prostora mladima te se u tom cilju nastavlja priprema Europskog skupa mladih koji Parlament organizira 8. i 9. listopada. Sljedeća plenarna skupština održat će se 22. i 23. listopada.

Poveznice

Digitalna platforma Konferencije o budućnosti Europe

https://futureu.europa.eu/

Povelja Konferencije o budućnosti Europe

https://futureu.europa.eu/pages/charter

 Budućnost Europe: suradnja s građanima radi izgradnje otpornije Europe

https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20210304IPR99242/buducnost-europe-suradnja-s-gradanima-radi-izgradnje-otpornije-europe 

Počinje rad na Konferenciji o budućnosti Europe

https://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20210324IPR00701/work-begins-on-the-conference-on-the-future-of-europe

Besplatne fotografije, videomaterijali i audiomaterijali (Konferencija o budućnosti Europe)

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/conference-on-future-of-europe_17609_pk 

 

***

 

Dan žalosti u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je 2. siječnja 2021. Dan žalosti za stradale u razornom potresu, koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio Banovinu. Suosjećamo sa svim građanima s područja pogođenih potresom.

***

Europska pomoć

Pomoć Banovini pogođenoj potresom stiže iz svih dijelova EU-a, a aktiviran je i Mehanizam civilne zaštite Europske unije. Nakon aktiviranja Mehanizma, u pratnji voditelja predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ogniana Zlateva pogođena područja posjetili su potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič.

***

Eurodeskov trideseti rođendan

Eurodesk, Europska informacijska mreža, mladima je izvor korisnih, besplatnih i provjerenih informacija o mobilnosti koje europski obrazovni programi nude mladima – volontiranje, stipendije, stručne prakse, razmjene mladih, osposobljavanja i razni natječaji, kao i druge međunarodne prilike.

Eurodesk je nastao 1990. godine kao regionalni projekt u Škotskoj za podršku sektoru rada s mladima prikupljanjem i upravljanjem informacijama za mlade o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. Projekt se brzo pokazao veoma uspješnim, a broj i potrebe korisnika ubrzano su rasli. Godinu kasnije uspostavljena je mreža u cijeloj Velikoj Britaniji, a  1994. godine pokrenuta je platforma europskih mogućnosti za mlade Eurodesk Oppurtunity Finder, koja danas nudi more međunarodnih prilika. Samo godinu kasnije, 1995. godine, Eurodesk postaje mreža kojoj se Hrvatska pridružila 2010. godine i osnovala Eurodeskov centar pri  Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU). 

Eurodesk se danas sastoji od središnjeg ureda u Bruxellesu, 38 nacionalnih ureda u 36 zemalja te preko 1600 lokalnih i regionalnih informativnih centara i organizacija koje rade izravno s mladima, informiraju ih i savjetuju o mogućnostima za međunarodnu mobilnost.

O Eurodeskovih 30 godina rada možete saznati više na poveznici:

https://eurodesk.eu/30-years/

***

Putokazi za budućnost

Objavljena je nova deklaracija o radu s mladima „Putokazi za budućnost”. Treća europska konvencija o radu s mladima iznjedrila je Završnu deklaraciju o radu s mladima sa smjernicama i prijedlozima za provedbu Europske agende za rad s mladima.

Provedba Europske agende za rad s mladima, nazvana Bonski proces osnova je za jačanje rada s mladima kao posebnog područja politike i prakse u Europi. Treća europska konvencija poziva na koordinirani pristup cjelokupne zajednice kao dio provedbe Agende.

Više informacija potražite na službenim internetskim stranicama Europske konvencije o radu s mladima (3rd European Youth Work Convention):

https://www.eywc2020.eu/en/

***

React-EU

Europski parlament odobrio dodatnih 47,5 milijardi europskim regijama 

Europski parlament odobrio je REACT-EU, paket vrijedan 47,5 milijardi eura za ublažavanje neposrednih učinaka koronakrize u regijama EU-a. Pomoć će biti dostupna u okviru strukturnih fondova EU-a. Veći dio, odnosno 37,5 milijardi eura, odobren je za 2021. godinu, a preostalih 10 milijardi eura za 2022. godinu. Države članice moći će dio tog novca dodijeliti Europskom socijalnom fondu, Fondu europske pomoći za najpotrebitije, Inicijativi za zapošljavanje mladih te prekograničnim programima (Interreg). Ulaganja će biti usmjerena na sektore koji su najpogođeniji gospodarskim posljedicama pandemije.

Za više informacija:

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/about_the_european_commission/eu_budget/react-eu_allocations_2021_2.pdf

***

Parlament prihvatio „uvjet vladavine prava” za pristup EU sredstvima

U srijedu su EU zastupnici odobrili uredbu o zaštiti fondova EU-a od zloupotrebe vlada EU-a koje ne poštuju vladavinu prava. Vlade koje krše vladavinu prava riskiraju gubitak pristupa sredstvima iz EU proračuna. EU istodobno osigurava da u konačnici nisu oštećeni krajnji korisnici.

Više informacija, videozapis rasprave i usvojeni tekst možete pronaći na poveznici:

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/home

(16. prosinca 2020.)

***

Objavljeno Izvješće o građanstvu EU-a za 2020. godinu

Europska komisija danas je objavila Izvješće o građanstvu EU-a za 2020, u kojem se analizira napredak u jačanju položaja građana i zaštiti njihovih prava od zadnjeg izvješća. U izvješću se utvrđuju i novi prioriteti i mjere za jačanje položaja građana EU-a.

Izvješće o građanstvu EU-a za 2020. dopuna je akcijskom planu za europsku demokraciju, u kojem se uspostavlja okvir za jačanje položaja građana i izgradnju otpornijih demokracija. Njime se objedinjuje niz konkretnih mjera usmjerenih na jačanje demokratskog sudjelovanja, olakšavanje slobodnog kretanja, zaštitu i promicanje građanstva EU-a te zaštitu građana EU-a u Europi i inozemstvu.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Izvješće možete pronaći na poveznici:

https://ec.europa.eu/info/files/eu-citizenship-report-2020-empowering-citizens-and-protecting-their-rights_en

Internetska stranica o građanstvu EU-a:

https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/eu-citizenship/eu-citizenship_hr

(15. prosinca 2020.)

***

Dogovor o povećanju klimatskog cilja EU 2030 

Na razini Europske unije 11. prosinca 2020. godine postignut je dogovor o povećanju klimatskog cilja EU 2030. za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Zaključke Vijeća možete pročitati na poveznici: 

https://www.consilium.europa.eu/media/47296/1011-12-20-euco-conclusions-en.pdf

***

Nova Europska građanska inicijativa

Right2Cure je nova europska građanska inicijativa (ECI) koja zagovara:

– osigurati da se pravima intelektualnog vlasništva, uključujući patente, ne ometaju raspoloživost ili dostupnost budućih cjepiva ili liječenja povezanih s bolešću COVID-19;– osigurati da se zakonodavstvom EU-a o isključivom pravu na zaštitu podataka i stavljanje u promet ne ograničava neposredna djelotvornost obveznih licencija koje izdaju države članice;
– uvesti pravne obveze za korisnike sredstava EU-a da znanje o zdravstvenoj tehnologiji povezanoj s bolešću COVID-19, intelektualno vlasništvo i/ili podatke dijele u okviru tehnološkog ili patentnog udruženja;
– uvesti pravne obveze za korisnike sredstava EU-a u smislu transparentnosti javnih doprinosa, troškova proizvodnje te klauzula o dostupnosti i pristupačnosti u kombinaciji s neisključivim licencijama.

Inicijativu možete potpisati na linku:
https://noprofitonpandemic.eu/

***

Webinar na temu Erasmus akreditacija u području mladih

Agencija za mobilnost i programe EU organizira webinar na temu Erasmus akreditacija u području mladih.

Webinar će se održati  u četvrtak, 3. prosinca 2020. s početkom u 14:00 sati te očekivanim trajanjem oko sat vremena.

Poziv za Erasmus akreditacije u području mladih objavljen je u srpnju ove godine, a webinarom će se pobliže predstaviti koncept akreditacija u području mladih. U uvodnom dijelu kratko će se dotaknuti novosti koje se, uz akreditacije, očekuju u novom programskom razdoblju od 2021. – 2027.

Pozivnica za sudjelovanje prijavljenima će biti poslana putem maila.

Prijaviti se možete ispunjavanjem obrasca do srijede, 2. prosinca 2020. u 12:00, na poveznici: https://www.mobilnost.hr/hr/novosti/webinar-na-temu-erasmus-akreditacija-u-podrucju-mladih/

Izvor: Agencija za mobilnost i programe EU

***

Komisija organizira prvu konferenciju

Od polja do stola 2020.

Sutra će Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik zadužen za europski zeleni plan, Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, i Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu, otvoriti konferenciju Od polja do stola 2020. – Zajednička izgradnja održivih prehrambenih sustava.

Sutra će Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik zadužen za europski zeleni plan, Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, i Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu, otvoriti konferenciju Od polja do stola 2020. – Zajednička izgradnja održivih prehrambenih sustava.

Virtualna konferencija održat će se 15. i 16. listopada. Ova je konferencija prvo godišnje okupljanje europskih dionika koji žele sudjelovati u oblikovanju europske tranzicije k održivim prehrambenim sustavima. Sudjelovat će više od 1000 dionika iz vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Javna tijela, međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva te građani registrirali su se kako bi se pridružili raspravi i pridonijeli provedbi strategije od polja do stola koja je donesena ranije ove godine.

U središtu europskog zelenog plana je pravedna, zdrava i ekološki prihvatljiva prehrambena struktura. Događanje će također poslužiti kao forum za raspravu o izazovima i prilikama povezanima s prijelazom na održive prehrambene sustave, kao i o mogućim daljnjim područjima za djelovanje. Cjelokupni događaj bit će dostupan uživo putem interneta: https://ec.europa.eu/info/events/farm-fork-2020-oct-15_en

(14. listopada 2020.)

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj

* * *

Uskoro Konferencija o budućnosti Europe

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica najavila je u Bruxellesu kako očekuje da će Konferencija o budućnosti Europe započeti u sljedećih mjesec do dva. Konferencija je trebala početi u Dubrovniku na Dan Europe, 9. svibnja 2020., ali je zbog pandemije odgođena.

Konferencija je zamišljena kao novi javni forum za otvorenu, uključivu i transparentnu raspravu, utemeljen na doprinosima stanovništva, koji neće biti dostupan samo građanima iz glavnih gradova Unije, nego i građanima iz svih njezinih krajeva. Druge institucije EU-a, nacionalni parlamenti, socijalni partneri, regionalna i lokalna tijela te civilno društvo pozvani su da se pridruže. S pomoću višejezične internetske platforme osigurat će se transparentnost rasprave i poduprijeti šire sudjelovanje. Komisija se u suradnji s drugim institucijama EU-a obvezala iznaći najbolji način da ideje građana i povratne informacije dobivene od njih pretoči u oblikovanje politika EU-a. (16. rujna 2020.)

* * *

Europarlamentarci traže 2 bilijuna eura za fond za oporavak od krize te ambiciozan dugoročni proračun EU-a

U rezoluciji o reviziji proračuna EU-a nakon 2020. i planovima gospodarskog oporavka zastupnici zahtijevaju snažan paket usmjeren na potrebe građana i utemeljen na proračunu EU-a.

EU27 treba paket za oporavak od 2 bilijuna eura za rješavanje posljedica bolesti COVID-19

Rezolucija je usvojena u petak s 505 glasova za, 119 protiv i 69 suzdržanih.

„Europski građani moraju biti u središtu strategije oporavka”, naglasili su zastupnici, dodajući da će Parlament čvrsto braniti interese građana. Napori za oporavak moraju imati snažnu socijalnu dimenziju i smanjivati socijalne i gospodarske nejednakosti te zadovoljavati potrebe onih koji su najviše pogođeni krizom.

Parlament ustraje na tome da novi „fond za oporavak i preobrazbu” mora biti vrijedan 2 bilijuna eura, te se financirati „izdavanjem dugoročnih obveznica za oporavak”. Ističe da se paket treba „isplaćivati kroz zajmove i uglavnom bespovratna sredstva, izravna plaćanja za ulaganja i vlasnički kapital”. Poziva Komisiju da ne upotrebljava „sumnjive multiplikatore za oglašavanje ambicioznih brojki”, te da se ne oslanja na „financijske majstorije ” jer je u pitanju vjerodostojnost EU-a.

Ulaganja u oporavak moraju se dodati povrh programa financiranih iz VFO-a

Osim sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kao dugoročnog proračuna EU-a, potrebno je osigurati plan oporavka, ali ne nauštrb postojećih i budućih programa EU-a, upozorili su zastupnici. Osim toga, ustraju na tome da se VFO mora povećati i naglašavaju da će Parlament iskoristiti svoje ovlasti veta ako se zahtjevi Parlamenta ne ispune.

Sredstva za oporavak „trebala bi biti namijenjena programima u okviru proračuna EU-a” kako bi se zajamčio parlamentarni nadzor i njegovo sudjelovanje. Parlament također mora biti u potpunosti uključen „u oblikovanje, usvajanje i provedbu fonda za oporavak”. Upozoravaju Komisiju da se suzdrži od „svakog pokušaja izrade europske strategije oporavka koja je izvan okvira metode zajednice i pribjegava međuvladinim dogovorima”.

Plan mora biti usmjeren na prioritete u okviru Zelenog plana i digitalne agende

„Opsežan paket za oporavak”, koji su zastupnici već zahtijevali u svojoj nedavnoj rezoluciji iz travnja, mora trajati dovoljno dugo da se suoči s „očekivanim dubokim i dugotrajnim posljedicama trenutačne krize”. Njime se mora „preobraziti naša gospodarstva” podupiranjem malih i srednjih poduzeća te „povećati mogućnosti zapošljavanja i vještine kako bi se ublažio utjecaj krize na radnike, potrošače i obitelji”. Zastupnici pozivaju da se prednost daje ulaganjima u skladu sa Zelenim planom i digitalnom agendom te inzistiraju na stvaranju novog samostalnog europskog zdravstvenog programa.

Reforma prihoda EU-a postala je ključna

Zastupnici u Europskom parlamentu ponovno pozivaju na uvođenje skupa novih „vlastitih sredstava” (sredstava iz prihoda EU-a) kako bi se spriječilo daljnje povećanje izravnih doprinosa država članica za proračun EU-a radi zadovoljavanja potreba VFO-a te Fonda za oporavak i preobrazbu. Budući da se gornja granica prihoda EU-a izražava u BND-u, za koji se očekuje da će se znatno smanjiti zbog krize, zastupnici također pozivaju na „trenutačno i trajno povećanje gornje granice vlastitih sredstava”.

Više  informacija

Očekuje se da će Europska komisija uskoro podnijeti prijedlog izmijenjenog VFO-a i fonda za oporavak kako bi se u obzir uzela zdravstvena kriza i njezine posljedice.

Budući da trenutačni dugoročni proračun EU-a istječe 31. prosinca 2020., EU-u je potreban novi okvir proračunskog planiranja za sljedećih sedam godina. Stoga je Europska komisija u svibnju 2018. predstavila planove za sljedeći VFO za razdoblje 2021. – 2027. Europski parlament donio je svoje stajalište u studenome 2018., a ponovno ga je potvrdio u listopadu 2019. Vijeće još nije uspjelo postići dogovor o svojem stajalištu.

15. svibnja 2020.

Izvor: Europski parlament

***

Eurozastupnici traže rezervni proračunski plan

i zaštitu korisnika programa EU-a

Na plenarnoj sjednici u Bruxellesu, eurozastupnici pozivaju Komisiju da donese rezervni plan kako bi se zajamčio kontinuitet EU financiranja u razdoblju nakon bolesti COVID-19.

Trenutačna zdravstvena kriza dodatno nas obvezuje da uklonimo rizik povezan s mogućnošću da novi dugoročni proračun EU-a ne stupi na snagu 1. siječnja 2021., ističu zastupnici u Europskom parlamentu.

U srijedu, europarlamentarci su prihvatili zakonodavnu rezoluciju sa 616 glasova za, 29 protiv i 46 suzdržanih, tražeći da Europska komisija do 15. lipnja 2020. godine podnese prijedlog rezervnog plana za VFO (višegodišnji financijski okvir).

Iako bi se  gornje granice sadašnjeg okvira proračuna automatski produljile u slučaju nepostojanja novog VFO-a, činjenica jest da krajem 2020. ističu mnogi programi, poput onih kohezijskih, istraživačkih, ili Erasmusa. Cilj je ponuditi sigurnosnu mrežu za građane, regije, gradove, poljoprivrednike, sveučilišta ili poduzeća koja su korisnici programa EU-a te ukloniti svaki rizik koji bi mogao dovesti do diskontinuiteta ili neurednog produljenja trenutačnog VFO-a i programa.

Fokus na rješavanju posljedica koronakrize

Zastupnici u EP-u ističu kako bi rezervni plan trebao privremeno preusmjeriti proračun na rješavanje i ublažavanje neposrednih gospodarskih i društvenih posljedica epidemije COVID-19 te na pomoć u oporavku, uključivanjem fleksibilnosti i financiranja kao što je to već učinjeno u ovogodišnjem proračunu.

Europski parlament je 17. travnja pozvao na donošenje opsežnog paketa oporavka i obnove koji uključuje povećanje VFO-a. Prema današnjoj rezoluciji, rezervni plan bi predstavljao bolji temelj za oporavak Europske unije i za političke prioritete od zakašnjelog ili neodgovarajućeg VFO-a.

13. svibnja 2020.

Izvor: Europski parlament

***

Za cjeloživotno učenje potrebna su veća javna ulaganja

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izjavio je da bi države članice EU-a trebale povećati javna ulaganja u cjeloživotno učenje, s posebnim naglaskom na obrazovanju odraslih, i izdvojiti ciljana financijska sredstva za stalno usavršavanje i prekvalifikaciju najugroženijih društvenih skupina kako bi svi mogli ravnopravno steći nove vještine prilagođene radnim mjestima budućnosti.

Kako bi se izbjegao akutni nedostatak kvalificirane radne snage, Europa će morati izaći iz okvira formalnog obrazovanja i izdvojiti više sredstava za učenje u neformalnom i informalnom okruženju (na primjer, u organizacijama mladih ili putem medija), u kojima učenici mogu razviti takozvane „meke“ vještine, kao što su kritičko razmišljanje i timski rad, ili karakterne osobine, kao što su vodstvo i znatiželja.

Sve se više uviđa da će osim osnovne pismenosti i digitalnih vještina te „meke” vještine biti potrebne kako bismo se prilagodili utjecaju globalnog digitalnog i tehnološkog napretka. One danas mijenjaju svijet rada i profile vještina mnogih zanimanja, i to tako brzo da je često teško predvidjeti koje će vještine biti potrebne u budućnosti.

Međutim, prema trenutačnim procjenama, u roku od pet godina polovina trenutačne radne snage morat će unaprijediti svoje vještine kako bi preživjela na tržištu rada.

EGSO je pozvao Europsku komisiju i države članice da provedu načela europskog stupa socijalnih prava koja se odnose na obrazovanje i osposobljavanje kako bi se osiguralo da se pravo na kvalitetno i uključivo cjeloživotno učenje poštuje za sve građane EU-a na radnim mjestima i izvan njih te da u tu svrhu osiguraju održivo javno financiranje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i civilnim društvom.

EGSO je pozdravio prijedlog EU-a o uvođenju takozvanih individualnih računa za učenje jer smatra da je to jedan od načina da se radno sposobnim osobama omogući da prikupe prava na osposobljavanje koja bi se mogla iskoristiti za pristup kvalitetnom osposobljavanju, ali je naglasio da je prijedlog u vrlo ranoj fazi i da ga je potrebno dalje razvijati.

EGSO je svoje prijedloge iznio u mišljenju „Održivo financiranje cjeloživotnog učenja i razvoja vještina u kontekstu nedostatka kvalificirane radne snage“. To je mišljenje sastavljeno na zahtjev hrvatskog predsjedništva EU-a, a usvojeno je na prvom plenarnom zasjedanju EGSO-a od izbijanja pandemije COVID-a 19 (koronavirusa), održanom 7. svibnja na daljinu.

Izvjestiteljica za to mišljenje Tatjana Babrauskienė izjavila je da je pandemija bolesti COVID-19 jasno pokazala da se načini učenja mogu brzo prilagoditi promjenama okolnosti. Učenici su razvili mnoge nove pristupe, kao što su neovisno učenje ili učenje kroz projekte, a također su unaprijedili svoje informatičke vještine kako bi se uključili u učenje na daljinu.

Više informacija na poveznici:

https://eu2020.hr/Home/OneNews?id=283

13. svibnja 2020.

***

Globalni odgovor na koronavirus:

EU organizira prikupljanje sredstava

Europska unija udružila je snage s globalnim partnerima i organizira globalni odgovor na koronavirus, prikupljanje sredstava počinje 4. svibnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i globalne zdravstvene organizacije pokrenule su zajednički poziv na djelovanje da bi se brzo ostvario pravedan pristup sigurnoj, kvalitetnoj, djelotvornoj i cjenovno povoljnoj dijagnostici, terapeutskim postupcima i cjepivu protiv koronavirusa.

Više o ovoj temi možete pročitajte na poveznici:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_20_710

***

Odabrani predstavnici projekta

Mladi ambasadori za prava djece i mladih Europske unije

U okviru zajedničkog projekta UNICEF-a i Ministarstva vanjskih i europskih poslova jedanaestoro mladih u dobi od 13 do 17 godina iz različitih krajeva Hrvatske odabrani su za mlade ambasadore za prava djece i mladih Europske unije. Tijekom svog mandata do kraja 2021. godine mladi ambasadori sudjelovat će u brojnim inicijativama, savjetovanjima i radionicama na teme važne mladima.

Među više od stotinu prijava, početkom ožujka, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH odabrali su 11 mladih ambasadora, a ostali će nastaviti svoj put kroz UNICEF-ov program za mlade pod nazivom ZABUM – Za budućnost mladih.

Kao predstavnici mladih odabrani su: Dominik Budimir, Aleksej Leon Gajica, Gabrijela Ivanjko, Ema Korotaj, Karla Mak, Gabrijela Papec, Borna Štiglec, Nina Topić, Borna Turalija, Barbara Vukas i Mihovil Vuksanović. Svih 11 kandidata istaknuli su se motivacijom, interesima i željom da budu glas svojih vršnjaka među donositeljima odluka te su kroz selekcijski proces pokazali zavidne komunikacijske i prezentacijske vještine te poznavanje trenutnih društvenih prilika i izazova.

Za izabrane mlade ambasadore za prava djece i mladih EU-a održana je edukacija o dječjim pravima, institucijama EU-a i načinima donošenja odluka u EU, o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te prezentacijskim i komunikacijskim vještinama, kako bi bili spremni za svoj mandat.

Osnovna ideja ovog projekta je potaknuti veći interes i uključivanje mladih u političke procese te im, kroz sudjelovanje na događanjima u okviru predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, osigurati platformu na kojoj će moći govoriti o problemima i izazovima s kojima se mladi svakodnevno susreću, ali i ukazati na potencijalne prilike i mogućnosti. Uz navedene aktivnosti, planirana je i suradnja mladih s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku, u ulozi savjetnika u razvijanju UNICEF-ovih programa za mlade – od dijeljenja vlastitih iskustava i stavova, predlaganja aktivnosti i tema za rasprave do predlaganja mogućih rješenja.

Prvo događanje s uključenim predstavnicima mladih, održano je 11. ožujka u organizaciji Mreže mladih Hrvatske, gdje su mladi ambasadori raspravljali o načinima implementacije Ciljeva za mlade, odgovornostima u procesu implementacije, mogućim preprekama te razvoju indikatora za njihovo praćenje, kao i o Dijalogu EU-a s mladima.

Zbog pandemije koronavirusa, ostale aktivnosti mladih ambasadora u okviru predsjedanja Hrvatske Vijećem EU privremeno su odgođene, a njihovo održavanje ovisit će isključivo o razvoju situacije s pandemijom, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji.

Restriktivniji način života na koji nas je primorao koronavirus, kao i potres koji je pogodio središnju Hrvatsku, potaknuo je mlade ambasadore na akcije kao odgovor na novonastalu situaciju. S ciljem prevencije širenja koronavirusa među svojim vršnjacima te očuvanja mentalnog zdravlja mladih za vrijeme pandemije, mladi su se ambasadori angažirali u širenju poruka putem online platformi UNICEF-a i ZABUM-a. Redovito dijele osobne priče o životu u izolaciji, iskustvu s nastavom na daljinu, šalju poruke o važnosti kritičkog razmišljanja i prepoznavanja lažnih vijesti tijekom infodemije, o borbi protiv ksenofobije, stigmatizacije i diskriminacije s ciljem smanjenja negativnog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje mladih. Više o tome, može se pročitati ovdje: https://www.unicef.org/croatia/savjeti-za-mlade-o-koronavirusu.

Nadahnuti porukama mladih, Ured UNICEF-a za Hrvatsku poziva na razne akcije koje svatko od nas može poduzeti kao odgovor na pandemiju koronavirusa i njezinih posljedica:
• Brinuti o mentalnom zdravlju
• Učiti od kuće
• Provjeravati kako su moji najdraži/najbliži
• Držati socijalnu distancu, ali ostati povezani
• Na društvenim mrežama dijeliti točne informacije
• Slati ohrabrujuće poruke onima kojima je teško
• Nazvati one koji su u izolaciji
• Slušati glazbu, čitati knjige ili igrati igre
• Jesti zdravo i vježbati
• Pomagati braći ili sestrama u učenju i igrati se zajedno
• Ne izlagati sebe ili druge riziku
• Pokazati drugima kako ispravno prati ruke
• Pratiti UNICEF i Svjetsku zdravstvenu organizaciju na društvenim mrežama
• Upozoravati ako prijatelji ili članovi obitelji dijele netočne informacije
• Protiviti se stigmatizaciji i diskriminaciji
• Ostati kod kuće i tako zaštititi sebe i druge

Zagreb, 07. travnja 2020.

Izvor: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

***

Uvodnom konferencijom u Osijeku predstavljen je Fond za aktivno građanstvo u Republici Hrvatskoj

Uvodnom konferencijom u Osijeku predstavljen je Fond za aktivno građanstvo u Republici Hrvatskoj financiran sredstvima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora u razdoblju 2014. – 2021.

Upravitelji Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj – Zaklada Slagalica, Zaklada Solidarna, udruga SMART i krovna mreža slovenskih nevladinih organizacija CNVOS otvorili su pozive za financijsku podršku velikim projektima i Ad-hoc akcijskim projektima. Riječ je o prva dva poziva, od ukupno šest planiranih, usmjerena organizacijama civilnog društva u Republici Hrvatskoj u okviru Programa Fonda.

Fond će omogućiti financijsku podršku i osnaživanje kapaciteta sektora i organizacija civilnog društva s ciljem jačanja njihove uloge i djelovanja u promicanju demokratskog sudjelovanja, aktivnog građanstva i ljudskih prava u Hrvatskoj te bilateralnu suradnju s organizacijama iz država darovateljica (Island, Lihtenštajn i Norveška).

„Civilno društvo važan je element funkcioniranja demokracije, ima važnu ulogu u očuvanju europskih vrijednosti, političkog obrazovanja i participacije, a njegovu važnost prepoznale su i sve članice Europske unije i Europskog gosporadskog prostora. Norveška zajedno s Islandom i Lihtenštajnom osigurava blizu 200 milijuna eura za jačanje civilnog društva u 15 zemalja EU-a. Naš fokus je na ljudskim pravima, socijalnoj pravdi i dobrom upravljanju, a nadamo se i suradnji između norveških i hrvatskih organizacija civilnog društva.” – izjavio je veleposlanik Kraljevine Norveške Haakon Blankenborg.

Projektni prijedlozi moraju doprinijeti jednom (ili više) prioritetnih područja Programa:
– Demokracija, aktivno građanstvo, dobro upravljanje i transparentnost;
– Ljudska prava i jednako postupanje kroz prevenciju diskriminacije na temelju rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, roda/spola, invaliditeta, starosti, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta;
– Socijalna pravda i društveno uključivanje ranjivih skupina;
– Rodna ravnopravnost i prevencija rodno uvjetovanog nasilja;
– Okoliš i klimatske promjene.

Detaljne informacije o otvorenim pozivima i programu Fonda dostupne su na mrežnoj stranici www.acfcroatia.hr

Izvor: civilnodrustvo.hr

***

Odgovor Europske unije na koronavirus

Europska komisija koordinira europski zajednički odgovor na krizu izazvanu bolešću COVID-19 i pomaže državama članicama u borbi protiv pandemije.  Države članice predvode u tome, ali Komisija je predložila dosad nezabilježen niz mjera koje će im omogućiti da se bolje i lakše nose s pandemijom.

Prikaz mjera Europske komisije pronađite na poveznici:

https://ec.europa.eu/croatia/news/eu_response_to_covid19_summary_hr

***

U Zagrebu održana „EU konferencija za mlade“

Održana je trodnevna EU konferencija za mlade u Zagrebu pod nazivom „Mogućnosti za mlade u ruralnim područjima – kako osigurati održivost ruralnih područja u zemljama Europske unije“, koja se održala od 9. do 11. ožujka 2020. godine u organizaciji MDOMSP. To je ujedno i najvažniji događaj u području mladih u vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.

Zagreb, 9. ožujka 2020. – Na EU konferenciji za mlade u Zagrebu okupili su se predstavnici mladih iz država članica Europske unije, izaslanici Europske komisije i Vijeća Europske unije, domaćih i međunarodnih organizacija mladih i za mlade, istraživači i donositelji odluka u području mladih. Pozdravnim govorima sudionicima su se obratile ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković.

„Nužno je spomenuti kako su i sami mladi prepoznali tematiku jednakih mogućnosti za mlade u ruralnim i udaljenim područjima kao važnu, posvećujući joj jedan od ciljeva za mlade iz EU strategije – ‘Poticaj mladima iz ruralnih sredina’. Pitanje iseljavanja mladih, kao i ona vezana uz obrazovanje, zapošljavanje i osamostaljivanje mladih nadilazi nacionalni kontekst i zajednički je izazov brojnih zemalja EU-a“, istaknula je ministrica Bedeković.

U svom govoru, ministrica Bedeković istaknula je kako su upravo mladi u ruralnim i udaljenim područjima prepoznati kao prioritet hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a zbog sve izraženije nejednakosti među mladima koji žive na selu i onih koji žive u gradovima. Dodala je kako je naša želja potaknuti mlade na sudjelovanje u demokratskom životu, povećati njihovu uključenost u društvo koje se sve brže mijenja te osigurati mogućnost da što veći broj mladih doprinese oblikovanju politika za mlade. Zaključci Konferencije poslužit će u oblikovanju dokumenata koji se tiču budućih politika za mlade.

„Predstavnici mladih, zajedno s donositeljima politika za mlade, imati će priliku kroz niz radionica ne samo raspravljati o rezultatima 7. ciklusa EU dijaloga s mladima, već i identificirati konkretne aktivnosti, praktične alate i mjere provedbe rezultata i relevantnih ciljeva za mlade. Ne manje važno jest i to da će mladi ujedno moći i definirati specifične političke preporuke i mjere usmjerene na kreiranje mogućnosti za mlade koji žive u ruralnim i udaljenim područjima. O potrebama i izazovima mladih koji žive u ovim područjima raspravljat će se i tijekom panel diskusija koje su predviđene u sklopu Konferencije“, naglasila je ministrica Bedeković.

U nastavku EU konferencije za mlade održat će se i dvodnevni Sastanak čelnika uprava u području mladih država članica Europske unije na temu Ukorak s vremenom – Jednake mogućnosti za mlade.

12. ožujka 2020.

***

EU predvodnica u postizanju održive poljoprivrede i osiguravanja hrane u uvjetima klimatskih promjena

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatskog šumarskog instituta i Državnog hidrometeorološkog zavoda održan je prvi sastanak Tematske skupine za poljoprivredu, šumarstvo i ostalo korištenje zemljišta.

Stručnjaci iz država članica EU-a raspravljali su o temama važnima za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Pariškog sporazuma.

Naglašeno je da EU i njene države članice jesu i trebaju ostati predvodnici u postizanju održive poljoprivrede i osiguravanja hrane u uvjetima klimatskih promjena.

Stručnjaci su također ukazali na važnosti koju za EU ima prilagodba na klimatske promjene, posebno u svjetlu sve češćih prirodnih nepogoda kao što su suše, požari, poplave i drugo. Pozivajući se na prošlogodišnje Specijalno izvješće IPCC-a o Promjeni klime i zemljištu, naglašena je važnost znanosti kao jedinog vjerodostojnog načina za procjenu sadašnjeg i budućeg statusa klimatskog sustava Zemlje.

Na sastanku su raspravljani dokumenti koje će EU podnijeti UNFCCC-u, te su pripremani tehnički radni dokumenti i zajednička stajališta koji će služiti kao podloga za pregovore na sastancima Pomoćnih tijela Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Pariškog sporazuma koji će se održati u lipnju 2020. godine u Bonnu.

Sastanak Tematske skupine održan je u okviru Stručne skupine za ublažavanje (EGMIT) Radne skupine Vijeća Europske unije za međunarodna okolišna pitanja – klimatske promjene.

12. veljače 2020.

Izvor: eu2020.hr

***

Građani moraju biti u središtu rasprave o budućnosti Europe

Ministri su razmijenili mišljenja o predloženoj Konferenciji o budućnosti Europe koja bi trebala početi 2020. i završiti 2022. godine.

Na sastanku 12. prosinca 2019. Europsko vijeće zatražilo je od Hrvatskog predsjedanja da radi na definiranju stava Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju konferencije te da se na toj osnovi ostvari suradnja s Europskim parlamentom i Komisijom.

Tijekom rasprave, ministri su istaknuli važnost stavljanja građana u središte konferencije te  fokusiranja na njihova pitanja. Kao što je naglašeno u zaključcima Europskog vijeća u prosincu, prednost treba dati provedbi Strateškog programa za razdoblje 2019.-2424. te pružanju konkretnih rezultata. Polazeći od uspjeha dijaloga s građanima koji su se odvijali u posljednje dvije godine, u proces bi trebao biti uključen širok spektar dionika i skupina kako bi se osiguralo da su različita stajališta i mišljenja predstavljena.

“Građani moraju biti u središtu rasprava o budućnosti Europe – kako se možemo suočiti sa sadašnjim i budućim izazovima i kakvu Europu želimo. Konferencija o budućnosti Europe pružit će vrijednu priliku za razmišljanje o ovim pitanjima. Važno je slušati različita mišljenja i stavove na način koji gradi povjerenje i osigurava da EU učinkovito ispuni očekivanja građana.” (Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za europske poslove)

Ministri su također izrazili stavove vezane uz detalje organizacije konferencije. Mnogi su govornici istaknuli potrebu za osiguravanjem uravnotežene zastupljenosti triju institucija EU-a i punog uključivanja nacionalnih parlamenata. Nekoliko ministara također je izrazilo sklonost jednostavnom upravljanju procesa konferencije.

Predsjedništvo je zaključilo da će se rasprave nastaviti i nakon sastanka Vijeća s ciljem definiranja stava Vijeća o konferenciji i suradnje s ostalim institucijama EU.

28. siječnja 2020.

Izvor: eu2020.hr

***

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije:

„Snažna Europa u svijetu punom izazova”

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. odvija se pod sloganom  „Snažna Europa u svijetu punom izazova”.

Program predsjedanja usmjeren je na četiri glavna područja:

1. Europe koja se razvija
2. Europe koja povezuje
3. Europe koja štiti i
4. Europe koja je utjecajna.

Internetska stranica hrvatskog predsjedanja www.eu2020.hr dostupna je na četiri jezika (HR, EN, DE, FR) te je kreirana u skladu s najnovijim standardima za internetsku dostupnost, tj. web stranica ima integrirani alat koji omogućava osobama s oštećenjem sluha ili vida da prilagode sadržaj svojim potrebama.

Većina događanja u organizaciji Hrvatskog predsjedanja održavat će se u konferencijskom centru u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u Zagrebu.

Osim internetskih stranica, pokrenute su i društvene mreže:

https://twitter.com/eu2020hr,

https://www.instagram.com/eu2020hr/,

https://www.facebook.com/EU2020HR.

Sve službene fotografije i videozapisi dostupni su na:

https://www.flickr.com/photos/eu2020hr/albums,

https://vimeo.com/eu2020hr.

***

Europski zeleni plan do 2050.

Europski zeleni plan opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

11/12/2019

Europska komisija danas je predstavila „europski zeleni plan“ (https://ec.europa.eu/croatia/news/eu_green_deal_2019_hr) – strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Europski zeleni plan sadržava okvirni plan s mjerama za unaprjeđenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te IKT.

Kako bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi „europski propis o klimi”. Kako bi ostvarila svoje ambicije u pogledu klime i okoliša, Komisija će predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja. Odmah će započeti rad na povećanju europskih ciljeva smanjenja emisija do 2030., što će nas staviti u bolji položaj za ostvarenje cilja zacrtanog za 2050.

Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana bit će potrebna znatna ulaganja. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR, odnosno oko 1,5 % BDP-a u 2018. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja za održivu Europu kako bi pomogla osigurati dostatna sredstva za ulaganja. Najmanje 25 % dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka, Europska banka za klimu, pružit će dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor pridonio financiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja.

Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša zajednički su ciljevi, ali sve regije i države članice nemaju istu polaznu točku. Mehanizam za pravednu tranziciju poslužit će za potporu onim regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na aktivnosti s vrlo visokim emisijama ugljika. Podupirat će građane koji su najosjetljiviji na tranziciju osiguravanjem pristupa programima prekvalifikacije i mogućnostima zapošljavanja u novim gospodarskim sektorima.

Komisija će u ožujku 2020. pokrenuti „sporazum o klimi” kako bi građani mogli aktivno sudjelovati u osmišljavanju novih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje.

Globalni izazovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša zahtijevaju globalni odgovor. EU će i dalje promicati svoje ekološke ciljeve i standarde u okviru UN-ovih konvencija o biološkoj raznolikosti i o klimi te jačati svoju zelenu diplomaciju. Sastanci skupina G7 i G20, međunarodne konvencije i bilateralni odnosi bit će prilika da i druge potaknemo na pojačane napore u tom području. Nadalje, EU će koristiti svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti te će graditi partnerstva sa svojim susjedima na Balkanu i u Africi kako bi im pomogao u tranziciji.

Komisija je pozvala Europski parlament i Europsko vijeće da podrže ambiciju Komisije za budućnost gospodarstva i okoliša u Europi te da pomognu da se ona ostvari. Komisija će predstaviti detaljne mjere najavljene u europskom zelenom planu.

***

Konferenciji Civilno društvo 2030.: HR-EU_Euro-Mediteran

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva je od 23. do 25. listopada 2019. organizirala konferenciju Civilno društvo 2030.: HR-EU_Euro-Mediteran. Ovaj događaj okupio je više od 300 sudionika, predstavnika različitih organizacija civilnog društva.

Cilj Konferencije je bio postaviti osnovu za daljnji razvoj civilnoga društva u novom desetljeću – do 2030. godine kako u Republici Hrvatskoj tako i na razini Europske unije te na Euro-Mediteranu. Izazovi s kojima se susreću gotovo sve zemlje u Europi i međunarodnoj zajednici stavljaju pred organizirano civilno društvo potrebu promišljanja vizije daljnjeg društvenog (i ekonomskog) razvoja te novih modela međusektorske suradnje koji će osigurati holistički pristup održivosti od lokalnih zajednica pa sve do planeta Zemlje.

Poslije svečanog otvorenja uslijedili su uvodni paneli o budućnosti civilnoga društva, mogućnostima ESI fondova u novom razdoblju i potencijalima europskih programa.

Drugi dan Konferencije je započeo uvodom o viziji razvoja civilnoga društva do 2030. godine te su se potom održali posebni programi izobrazbe te savjetovanja o strateškom okviru za daljnji razvoj civilnoga društva te oblicima podrške civilnom društvu u idućem desetljeću. Trećeg dana Konferencije se održao plenarni završetak Konferencije na kojem se razgovaralo o zaključcima.

Izvor: zaklada.civilnodrustvo.hr

***

Direktorica ODRAZ-a dobitnica je nagrade za životno djelo za aktivan doprinos Inicijativi CIVITAS!

***

Započinje kampanja „IMAŠ PRAVO“ – #yourEUright

Kampanja Europske komisije „IMAŠ PRAVO“ započinje 26. kolovoza 2019. na Ljetu na Štrosu, u Zagrebu, u 17 sati.  Kampanja će informirati građane o pravima koja kao potrošači ostvaruju u Hrvatskoj i u ostalim državama članicama Europske unije. Kampanju je osmislila Glavna uprava za pravosuđe i potrošače Europske komisije, a odvijat će se u 10 država članica EU, uključujući Hrvatsku. U sklopu kampanje pokrenuta je i web stranica (https://europa.eu/youreuright/home_hr) na kojoj građani mogu saznati koja su njihova prava i kako ih koristiti.

Kampanja „Imaš pravo“ u Hrvatskoj će se odvijati od kolovoza 2019. do proljeća 2020. i pokrit će tri ključne teme: putovanje u paket-aranžmanu, promjena banke i transparentnost bankovnih usluga te pravo na povrat kupljene robe u roku od 14 dana. Budući da su ciljna skupina kampanje građani u dobi između 18 i 35 godina, društvene će mreže biti jedan od ključnih komunikacijskih kanala kampanje s porukama označenim s #yourEUright.

Svi vole kada imaju pravo, a kada su u pitanju potrošački sporovi, potrošači mogu biti sigurni u svoja prava samo ako su s njima upoznati. Stoga je iznimno važno da potrošači upoznaju svoja prava i mogućnosti, bilo da se radi o paket-aranžmanu, povratu, popravku, zamjeni ili uvjetima ugovora. Prava koja nam EU jamči omogućuju da budemo zadovoljni i sigurni potrošači – smatra Igor Vujović, predsjednik Unije potrošača Hrvatske i suradnik u kampanji, te dodaje: – Cilj ovogodišnje EU kampanje je informirati potrošače o njihovim pravima i o tome kako postupiti kada se ta prava krše. U tome će građanima pomoći i web stranica kampanje koja je kvalitetan i vjerodostojan izvor informacija za potrošače.

Izvor: https://ec.europa.eu/croatia/news/launch-of-your-eu-right-campaign-croatia_hr

***

Radionice pisanja Projekata solidarnosti u Splitu i Zagrebu

Agencija za mobilnost i programe EU organizira predstavljanje programa Europskih snaga solidarnosti i radionice pisanja projekata solidarnosti, koje će se održati početkom rujna u Splitu i Zagrebu.

Radionice su besplatne i namijenjene su svim organizacijama i pojedincima (od 18 do 30 godina) koji su zainteresirani upoznati se s mogućnostima programa Europskih snaga solidarnosti te dobiti uvid u prijavu i provedbu Projekata solidarnosti u svojim zajednicama. Polaznici će se tijekom radionica o svojim projektnim idejama moći posavjetovati s djelatnicima Agencije za mobilnost i programe EU.

Radionica u Splitu održat će se 3. rujna 2019.  s početkom u 10 sati u prostorijama Info zone, na adresi Jerina 1.  Na ovu se radionicu možete prijaviti do 30. kolovoza 2019.

Radionica u Zagrebu održat će se 11. rujna 2019. s početkom u 10 sati u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, na adresi Frankopanska 26. Na ovu se radionicu možete prijaviti do 6. rujna 2019.

Više informacija možete pronaći na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU:

http://www.mobilnost.hr/hr/novosti/prijavite-se-na-radionice-pisanja-projekata-solidarnosti-cekamo-vas-u-splitu-i-zagrebu/

***

Preminuo predsjednik UDD-a Jakša Kušan

U Zagrebu je 29. srpnja preminuo jedan od utemeljitelja i predsjednik UDD-a Jakša Kušan. Vodio je UDD od 2002.  godine.

Rođen je 23. travnja 1931. godine u Zagrebu, gdje je i završio klasičnu gimnaziju. Nakon izbacivanja sa Sveučilišta u Zagrebu iz političkih razloga, pravni studij nastavlja u Beogradu.  U svibnju 1955. napustio je Jugoslaviju u koju će se vratiti tek u vrijeme njenog raspada 1990. godine. Preko Rima došao je u Haag gdje je 1955. dobio stipendiju na Akademiji za međunarodno pravo. Od 1956. godine živi u Velikoj Britaniji, gdje studira međunarodne odnose na London School of Economics and Political Science (1957.-1961.) i radi kao analitičar za komunističke zemlje u londonskom dnevniku Guardian.
S ciljem prosvjećivanje hrvatskog iseljeništva u Londonu 1958. supokreće Hrvatski bilten, koji će prerasti u Novu Hrvatsku, najraširenije političke novine u hrvatskom iseljeništvu, koje izlaze sve do 1990. godine, u kojima zagovara demokratska i pluralistička načela, prava i slobodu pojedinca i naroda. Nova Hrvatska smatra se najcjenjenijim časopisom koji su iznjedrili hrvatski politički emigranti.

U Hrvatsku se vratio 1990. godine. ‘Novu Hrvatsku’ nažalost nije uspio prenijeti u domovinu. Bio je glavni urednik Hrvatskog tjednika Matice Hrvatske, predsjednik upravnih odbora Instituta Otvoreno društvo Hrvatska i Hrvatske matice iseljenika te je bio i član Vijeća Hrvatske radio televizije. Knjigu sjećanja “Bitka za Novu Hrvatsku” objavio je 2000. godine.

***

Europska komisija će registrirati tri nove europske građanske inicijative

Europska komisija odlučila je 3. srpnja 2019. registrirati tri nove europske građanske inicijative: „Cijenom ugljika protiv klimatskih promjena”, „Poduprimo znanstveni napredak: usjevi su važni!” i „Europa bez plastike!”.Komisija je utvrdila i da ne može registrirati predloženu europsku građansku inicijativu pod nazivom „Pravo EU-a, prava manjina i demokratizacija španjolskih institucija” jer se njome Komisiju ne poziva da podnese prijedlog pravnog akta.

U ovoj fazi postupka Komisija nije analizirala meritum inicijativa već samo njihovu pravnu dopuštenost. Ako ijedna od tri registrirane inicijative u godinu dana prikupi milijun izjava o potpori iz najmanje sedam različitih država članica, Komisija će je analizirati i odgovoriti na nju. Komisija može odlučiti da će postupiti po zahtjevu iz inicijative ili da neće, a u oba slučaja svoju odluku mora obrazložiti.

Za više informacija:

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_19_3456

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

 

***

Novi predsjednik Europskog parlamenta je David Sassoli

 

Zastupnici su u srijedu, 3. srpnja 2019.  za predsjednika Europskog parlamenta izabrali Davida Sassolija u drugom krugu glasovanja.

 

David Sassoli rođen je u Firenci 30. svibnja 1956.  Kao talijanski parlamentarni zastupnik u Europskom je parlamentu od 2009. godine. U svibnju 2019. ponovno je izabran na listi Demokratske stranke (Partito Democratico) u središnjoj Italiji za svoj treći mandat. Na čelu parlamenta bit će do siječnja 2019. Za predsjednika Parlamenta izabran je u drugom krugu glasovanja s 345 glasova od mogućih 667.

U kratkom obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu odmah nakon što je izabran predsjednik Sassoli zahvalio je zastupnicima devetog saziva na pruženom povjerenju.

„Proteklih je mjeseci previše ljudi poticalo na podjele i sukobe za koje smo mislili da su ostaci naše povijesti. Međutim, građani su pokazali da još uvijek vjeruju u ovaj izuzetan put, jedini koji može pružiti odgovore na globalne izazove koji stoje pred nama,“, rekao je novi predsjednik.

„Moramo imati snage ponovno pokrenuti integracijski proces, za promjenu naše Unije tako da bude sposobna odlučnije reagirati na potrebe naših građana i uistinu pružiti odgovore na njihove primjedbe, na njihov sve veći osjećaj gubitka.“, upozorio je predsjednik Europskog parlamenta.

On je istaknuo i prioritete na kojima bi Parlament narednih godina trebao ustrajati: „Nalazimo se usred ogromnih promjena, nezaposlenosti mladih, klimatskih promjena, digitalne revolucije, nove raspodjele ravnoteže u svijetu, da spomenem samo neke, za koje su potrebe nove ideje i hrabrost.“

Izvor: Europski parlament (https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20190627IPR55410/novi-predsjednik-europskog-parlamenta-je-david-sassoli)

***

Priopćenje MVEP-a povodom šest godina članstva Hrvatske u EU

Zagreb, 01. srpnja 2019. – Šest godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji

Republika Hrvatska 1. srpnja 2019. godine obilježava šest godina članstva u Europskoj uniji te se pokazala kao članica koja promiče europske vrijednosti slobode, demokracije i sigurnosti. Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je osnažila svoj ugled, utjecaj i vidljivost u europskom, svjetskom i multilateralnom kontekstu, koji će u 2020. godini postati još jači, kada preuzimamo predsjedanje Vijećem Europske unije, a Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture.

Korištenjem mnogobrojnih prednosti članstva, uključujući i mogućnost korištenja  bespovratnih sredstava EU-a, ostvaren je vidljiv napredak u brojnim područjima. Hrvatska stvara bolju prometnu povezanost unutar zemlje, ali i s drugim državama, zahvaljujući projektima kao što su izgradnja Pelješkog mosta, rekonstrukcija željezničkih pruga i cesta, pomorskih i zračnih luka te niz drugih projekata diljem Republike Hrvatske.

Hrvatska je postala i dijelom razvijene mreže sporazuma o slobodnoj trgovini koje je EU sklopila s trećim državama. Europska unija s trećim državama ima 36 Ugovora o slobodnoj trgovini koji obuhvaćaju 63 države svijeta, čime su našim izvoznicima otvorena značajna tržišta. Isto tako, Hrvatski poduzetnici imaju ravnopravan pristup i europskom tržištu, što je pridonijelo razvoju malog i srednjeg poduzetništva te potaknulo gospodarski rast i nova radna mjesta te je smanjena nezaposlenost.

Nadalje, korištenje programa EU-a, kao što je Erasmus+, mladima je omogućilo obrazovanje i stjecanje iskustva u drugim državama članicama. Projekti financirani sredstvima iz europskih fondova podupiru gospodarski napredak, ravnomjerniji razvoj svih krajeva Hrvatske te očuvanje i razvitak poljoprivrede.

Sudjelovanje u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a pruža Hrvatskoj mogućnost da svoje vanjskopolitičke prioritete i stavove, potvrdi i promiče kroz vanjskopolitički i sigurnosni okvir EU-a te time ostvaruje veći međunarodni učinak, vidljivost i prepoznatljivost. Hrvatska je sada za stolom, za kojim se donose odluke koje se odnose na europski kontinent, ali i cijeli svijet. Za Hrvatsku je u tom pogledu posebno važno zadržati pažnju EU-a na području jugoistočne Europe. Također nam je ključan angažman u susjedstvu EU-a, ali i u zajedničkom odgovoru na globalne izazove kao što su migracije, terorizam ili hibridne prijetnje. Hrvatska je posebno angažirana i kroz doprinos jačanju europske sigurnosno-obrambene dimenzije, kroz sudjelovanje u misijama i operacijama EU-a, potporu jačanju suradnje EU-a i NATO-a te kroz napore u unaprjeđenju europskih obrambenih sposobnosti i suradnje.

Koristi su vidljive i kroz ulaganja u sigurnost, zaštitu vanjskih granica, zaštitu potrošača, digitalizaciju, registraciju poljoprivrednih proizvoda, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost te nizu drugih područja.

Pred Hrvatskom je i najsloženiji međunarodni projekt od stjecanja nezavisnosti – predsjedanje Vijećem Europske unije. Tako će u prvoj polovici 2020. godine Hrvatska uz organizaciju sastanaka na visokoj razini i predsjedanje brojnim radnim skupinama nastaviti raditi s državama članicama o pitanjima pred kojima se Europska unija nalazi: izlazak Velike Britanije iz EU, višegodišnji financijski okvir kao i aktualni sigurnosni izazovi.

U kontekstu sudjelovanja u preostalim oblicima integracije unutar EU, Hrvatska nastavlja rad na pristupanju schengenskom prostoru i eurozoni.

Izvor: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

***

Komisija objavljuje studiju procjene razlika u sastavu prehrambenih proizvoda u EU-u

24/06/2019

Komisija je danas objavila rezultate paneuropske kampanje testiranja prehrambenih proizvoda iz kojih je vidljivo da su neki proizvodi iste ili slične robne marke različitog sastava.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker se u govoru o stanju Unije 2017. obvezao na rješavanje problema dvojne kvalitete proizvoda. Komisija je u tom cilju poduzela više inicijativa, a danas objavljuje studiju u kojoj su diljem EU-a proizvodi ispitivani istom metodologijom radi boljeg uvida u problem dvojne kvalitete hrane. Zajednički istraživački centar (JRC), interna znanstvena služba i služba znanja Komisije, analizirao je u studiji 1400 prehrambenih proizvoda u 19 država članica. U 9 % njih utvrđena su odstupanja u sastavu unatoč istovjetnoj prednjoj strani pakiranja. Usto, za 22 % proizvoda je prednja strana pakiranja bila slična, a sastav svejedno različit. Nije uočen konzistentan geografski uzorak. Na temelju nove metodologije nacionalna nadležna tijela sada će moći analizirati svaki slučaj posebno, što je potrebno za otkrivanje obmanjujućih praksi, zabranjenih u skladu s pravom EU-a o zaštiti potrošača.

Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport te nadležan za Zajednički istraživački centar, izjavio je: Neki Europljani smatraju da se prehrambeni proizvodi iste marke koje kupuju razlikuju, možda čak i da su lošiji, u usporedbi s onima koji se mogu kupiti drugdje. Komisija je znanstvenike pozvala da pomognu objektivno procijeniti razmjer takvih razlika na jedinstvenom tržištu. Rezultati su podijeljeni: veseli me što nije uočena razlika u sastavu prehrambenih proizvoda označenih robnom markom koji se prodaju na istoku u odnosu na iste na zapadu, ali zabrinut sam zbog toga što je i kod trećine proizvoda iste ili slične robne marke i pakiranja otkriven razvidno različit sastav.

Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, izjavila je: Na europskom jedinstvenom tržištu ne smiju postojati dvostruki standardi. Novim zakonima kojima se kažnjava dvojna kvaliteta i proširuju ovlasti tijela za zaštitu potrošača u mogućnosti smo stati na kraj takvoj praksi. Europski potrošači bit će sigurni da je ono što kupuju uistinu ono što će i dobiti.

Za više informacija: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-3332_hr.htm

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj

***

Nagrada EGSO-a za civilno društvo za 2019. godinu posvećena osnaživanju žena i borbi za rodnu ravnopravnost

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspisao je natječaj za Nagradu za civilno društvo za 2019. godinu. Ovogodišnja je tema Više žena u europskom društvu i gospodarstvu, a nagradit će se inovativne inicijative i projekti čiji je cilj borba za jednake mogućnosti za žene i muškarce i jednako postupanje prema njima u svim sferama gospodarskog i društvenog života.

10/06/2019

Primaju se prijave za 2019. godinu

Za Nagradu EGSO-a za civilno društvo mogu se prijaviti sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, ali i pojedinci. Mogu se prijaviti samo inicijative ili projekti koji su već provedeni ili su u tijeku.

Izabrat će se najviše petoro dobitnika koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 6. rujna 2019. u 10:00 sati, a svečanost dodjele nagrada održat će se 12. prosinca 2019. u Bruxellesu.

Za više informacija:

https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/2019-eesc-civil-society-prize

***

Proračun EU-a za 2020.:

radna mjesta, rast i sigurnost u središtu prijedloga Komisije

Komisija je danas predložila proračun EU-a za 2020. u iznosu od 168,3 milijarde eura, a sredstva su namijenjena razvoju konkurentnosti europskoga gospodarstva te solidarnosti i sigurnosti u EU-u i izvan njega.

05/06/2019

To je sedmi i posljednji proračun koji se donosi u okviru tekućeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. te se pridržava u njemu utvrđenih ograničenja. Osmišljen je kako bi se optimiziralo financiranje postojećih programa i novih inicijativa te povećala europska dodana vrijednost u skladu s prioritetima Junckerove Komisije.

Günther H. Oettinger, europski povjerenik za proračun i ljudske resurse, rekao je: Nacrt proračuna EU-a za 2020. posljednji je prijedlog proračuna Junckerove Komisije. Tim ćemo proračunom nastojati i dalje podupirati prioritete EU-a – radna mjesta, rast, mlade, borbu protiv klimatskih promjena, sigurnost i solidarnost – i pripremiti se za prelazak u sljedeći proračunski ciklus. Pozivam Vijeće i novi Parlament da postignu pravodoban dogovor kako bi se osigurala stabilna budućnost EU-a.

Prema prijedlogu Komisije sredstvima iz proračuna za 2020. financirat će se sljedeća prioritetna područja: konkurentno gospodarstvo i mladi, jačanje sigurnosti i solidarnosti u EU-u i izvan njega, borba protiv klimatskih promjena i drugi prioriteti. Za borbu protiv klimatskih promjena dodijeljeno je 21 % ukupnog predloženog proračuna za 2020. To je u skladu s ambicioznim ciljem da se 20 % aktualnog dugoročnog proračuna EU-a utroši na aktivnosti rješavanja problema klimatskih promjena.

Za više informacija:

https://ec.europa.eu/croatia/news/eu_budget_2020_hr

***

Proljetni paket Europskog semestra 2019.: Komisija objavila preporuke državama članicama za ubrzanje održivog i uključivog gospodarskog rasta

Europska komisija objavila je 5. lipnja 2019. preporuke po državama članicama 2019., u kojima je dala smjernice ekonomske politike za sve države članice EU-a za sljedećih od 12 do 18 mjeseci. Komisija je preporučila i da se obustavi postupak u slučaju prekomjernog deficita za Španjolsku te donijela niz dokumenata u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

Europsko gospodarstvo raste sedmu godinu zaredom i očekuje se da će unatoč manje povoljnim uvjetima i globalnoj nesigurnosti nastaviti rasti i 2020., i to u svim državama članicama. Zaposlenost je na rekordno visokoj, a nezaposlenost na rekordno niskoj razini. Međutim, i dalje su prisutne znatne razlike među zemljama, regijama i skupinama stanovništva. U tom kontekstu, Komisija poziva države članice da nastave djelovati na temelju napretka ostvarenog posljednjih godina. Učinkovitim reformama, koje prate ciljane investicijske strategije i odgovorne fiskalne politike, i dalje se osigurava uspješan okvir za modernizaciju europskog gospodarstva.

Detaljne informacije potražite na poveznici:

https://ec.europa.eu/croatia/news/_hr

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj

***

Konferencija „Izazovi Europe“

Konferencija „Izazovi  Europe“ jedan je od najstarijih i značajnijih skupova ekonomista koje se događaju tijekom godine u našoj zemlji. Ove godine organizatori su se posebno istakli jer su dva pozvana predavanja održala i dva dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor Eric Maskin i profesor Oliver Hart. Sadržaji konferencije koji su bili posebno usmjereni europskim temama bili su govor profesora Sergeja Gurijeva, glavnog ekonomista Europske banke za obnovu i razvitak, sudjelovanje Carlosa Martíneza Mongaya, zamjenika generalnog direktora u Glavnoj upravi Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja u panel raspravi te govor Debore Revolltele, glavne ekonomistice Europske investicijske banke.

25/05/2019

Konferencija „Izazovi Europe“ (https://conference.efst.hr/ )“ jedan je od najstarijih i značajnijih skupova ekonomista koje se događaju tijekom godine u našoj zemlji. Ove godine organizatori su se posebno istakli jer su dva pozvana predavanja održala i dva dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor Eric Maskin i profesor Oliver Hart.

Konferencija Challenges of Europe, koju je otvorila predsjednica Republike Hrvatske, gospođa Kolinda Grabar-Kitrarović ove se godine usmjerila na teme kao što su rast, konkurentnost, inovacije i opća dobrobit – u kontekstu ekonomskog sustava Europe.

Izazovi za Europu nisu novost – ono što je u njima novo jesu razmjeri događaja koji danas definiraju budućnost Europske unije i njihova istodobnost. Uz to, riječ je o globalnim izazovima kao što su rast trgovinskog protekcionizma u svijetu i jačanje planetarne konkurencije Europskoj uniji (koju čine sve agilniji rivali: Kina, Rusija i Sjedinjene Države) te o društvenim izazovima kao što su sigurnost koja je narušena migrantskom plimom, te, na unutrašnjem polju, širenje demagoškog, antieuropskog populizma koji se propagira dezinformacijama putem društvenih mreža. To sve još dodatno kompliciraju demografske i klimatske promjene koje pogađaju Stari kontinent te promjene koje u svakodnevni život i poslovanje unose nove tehnologije četvrte industrijske revolucije (automatizacija, digitalizacija, umjetna inteligencija).

 

* * *

Dijalog s građanima na Ekonomskom fakultetu u Splitu:

Doprinos Hrvatske globalnoj ulozi Europske unije

Neven Mimica, Povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, održao je Dijalog s građanima na Ekonomskom fakultetu u Splitu kao prvi govornik stručnog skupa nazvanog „Hrvatska kakvu trebamo – pogled izvana“ kojeg je ta akademska ustanova organizirala u suradnji s Večernjim listom. Navedeni skup uvod je u već tradicionalnu godišnju konferenciju, „Izazovi Europe“, koja se do kraja ovog tjedna održava u Bolu na otoku Braču. Ta konferencija je jedan od najstarijih i značajnijih skupova ekonomista u našoj zemlji i jedan od najznačajnijih u Europi i svijetu u 2019. godini. Pozvana predavanja održati će dva dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, prof. Eric Maskin i prof. Oliver Hart, te drugi renomirani svjetski ekonomisti. Neven Mimica je u svom predavanju studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta u Splitu objasnio EU politiku suradnje s međunarodnim partnerima, posebno naglasivši Agendu 2030 za održivi razvoj.

Više informacija potražite na poveznici:

https://ec.europa.eu/croatia/news/croatia%27s_contribution_to_the_global_role_of_the_european_union_hr

* * *

Nagrada EU-a za djelovanje u području zdravlja

Europska komisija ovogodišnju je nagradu EU-a za djelovanje u području zdravlja posvetila inicijativama gradova, nevladinih organizacija i škola koje su pridonijele ili pridonose povećanju javnog zdravlja u Europskoj uniji sprječavanjem i smanjivanjem pretilosti u djece i mladih.

30/04/2019

Datum završetka inicijativa koje se kandidiraju u okviru ovog poziva ne smije biti prije 1. siječnja 2016. U trenutku objave poziva na podnošenje prijave inicijative mogu biti već gotove ili još uvijek u tijeku.

U svakoj kategoriji odabrat će se tri inicijative koje će ući u užu konkurenciju, a jedna inicijativa u svakoj kategoriji dobit će oznaku izvrsnosti i nagradu u iznosu od 100 000 eura.

• nagrada za najbolji grad: 100 000 eura
• nagrada za najbolju nevladinu organizaciju: 100 000 eura
• nagrada za najbolju školu: 100 000 eura

Sve ostale informacije, uključujući kriterije prihvatljivosti, isključenja, odabira i dodjele nagrade te pravila o dodjeli nagrade, dostupne su na web-mjestu o nagradi EU-a za djelovanje u području zdravlja: https://ec.europa.eu/health/ngo_award/home_en

Prijave se šalju putem internetskog prijavnog obrasca, a rok za prijavu je 13. svibnja 2019. u 11 sati po srednjoeuropskom (bruxelleskom) vremenu.

Izvor: https://ec.europa.eu/croatia/news/eu_health_award_2019_hr

 

* * *

Europski izbori 2019.

Što je europski parlament, kako glasati, zašto glasati, …?

Sve o europskim izorima 2019.potražite na poveznici:

https://www.europski-izbori.eu/

***

Održan regionalni forum za raspravu „EU u mom kraju:

EUROPSKI FONDOVI I PELJEŠKI MOST”

U petak, 20. travnja 2019, u amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku održan je regionalni forum za raspravu „EU u mom kraju: Europski fondovi i Pelješki most“ u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

U forumu za raspravu sudjelovali su zastupnice u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Ivana Maletić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić te državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić. Povod raspravi bio je, među ostalim, dugo očekivani početak izgradnje Pelješkog mosta u okviru projekta „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“, dosad najvećeg sufinanciranog projekta u hrvatskoj povijesti – u iznosu od čak 357 milijuna eura.

Zastupnica Dubravka Šuica poručila je: „Jako sam sretna što će problem prometne povezanosti krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom države i Europske unije uskoro postati stvar prošlosti. Pelješki most je kapitalni projekt čija gradnja ne predstavlja samo veliki građevinski pothvat već se radi i o konačnom ujedinjavanju hrvatskog, a i europskog teritorija u jednu cjelinu što mu daje izniman politički značaj. Izgradnjom Pelješkog mosta građani naše županije prestaju biti građani drugog reda i vrlo brzo će osjetiti sve životne i gospodarske prednosti koje prometna povezanost s maticom donosi. Bitno je napomenuti da je Republika Hrvatska dobila 85% nepovratnih sredstava za projekt povezivanja hrvatskog juga!“

Govoreći o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, zastupnica Ivana Maletić izjavila je: „Ubrzali smo se u korištenju EU fondova i trebamo nastaviti biti što bolji i brži. Za to je neophodno pojednostaviti procedure i kriterije za prijavu projekata te otkloniti osnovne prepreke poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, dugotrajnih sudskih postupaka, sporog izdavanja rješenja. Znanje i učenje o pripremi i provedbi projekata je ključno.“

Osvrćući se na upravni spor Strabaga protiv rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić poručio je da ne očekuje da bi to moglo izazvati zaustavljanje početka radova, dok se državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušićosvrnuo na potencijal Pelješkog mosta kod brendiranja Dalmacije rekavši da će za Dubrovačko-neretvansku županiju taj most biti novi vizualni brend i da ga je potrebno dobro iskoristiti. Dodao je da će građani posebno osjetiti dobrobit projekta jer će putovati po cijeloj Hrvatskoj a da pritom ne moraju dva puta prelaziti   šengensku granicu.

Forum za raspravu moderirala je Paula Klaić Saulačić, članica dubrovačkog dopisništva Nove TV.

Snimka događaja dostupna je na Facebook stranici Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj:

https://www.facebook.com/europarl.hr .

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj

 

***

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga

“Pridruži se – Aktivni u mirovini” – Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je dana 26. travnja 2019. godine otvoreni (trajni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Pridruži se – Aktivni u mirovini” – Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Poziv je objavljen u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a namijenjen je organizacijama civilnoga društva za njihovo jačanje u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika, odnosno jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za provođenje programa aktivnog starenja na lokalnoj razini namijenjenih povećanju kvalitete života i socijalne uključenosti umirovljenika te razvoju socijalnih inovacija u radu s umirovljenicima i inovativnih programa.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 100.000.000,00 HRK, a udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova, odnosno prijavitelji i partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava. Od ukupnih sredstava, 85 % sredstava osigurano je sredstvima Europskog socijalnog fonda dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Poziv će biti otvoren do 31. prosinca 2019. godine ili do iscrpljenja raspoložive financijske omotnice, a cjelokupna natječajna dokumentacija dostupna je na poveznici:

http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/pridruzi-se-aktivni-u-mirovini-jacanje-sposobnosti-organizacija-civilnoga-drustva-za-unaprjedenje-mogucnosti-aktivnog-sudjelovanja-i-socijalne-ukljucenosti-umirovljenika/

***

Raspisan natječaj

„Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija”

Ministarstvo kulture objavilo je dana 15. travnja 2019. godine otvoreni (privremeni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I.“. Poziv se provodi u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a usmjeren je na unaprjeđenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama i podizanje razine javne svijesti o njihovim pravima. Pozivom će se financirati aktivnosti jačanja kapaciteta medijskih djelatnika (novinara) te proizvodnja i objava programskih sadržaja medija namijenjenih povećanju vidljivosti ranjivih skupina. Prihvatljivi prijavitelji su neprofitni nakladnici medija. Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 15.000.000,00 HRK. Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova, od čega je 85 % osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo kulture iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nadležno tijelo organizirat će informativne radionice za potencijalne prijavitelje. Raspored održavanja informativnih radionica, adresa elektroničke pošte i obrazac za prijavu sudjelovanja na informativnoj radionici bit će objavljeni naknadno.

Više informacija možete naći na poveznici:

http://www.esf.hr/natjecaji/socijalno-ukljucivanje/mediji-zajednice-potpora-socijalnom-ukljucivanju-putem-medija-faza-i/

* * *

Otvoren LIFE natječaj za 2019. godinu

Europska komisija otvorila je natječaj za program LIFE za 2019. godinu. Natječaj je otvoren 4. travnja i bit će otvoren do lipnja za konceptne sažetke koji se prijavljuju na potprogram Okoliš, odnosno do rujna za projektne prijedloge koji se prijavljuju na Klimatske aktivnosti.

Program LIFE financijski je instrument Europske unije kojim se potiče razvoj i provedba inovativnih odgovora na izazove povezane s okolišem i klimatskim promjenama. Sufinanciraju se pilot, demonstracijski, informacijski i projekti najbolje prakse iz područja zaštite okoliša, učinkovitosti resursa, prirode i bioraznolikosti kroz potprogram Okoliš te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na njih kroz potprogram Klimatske aktivnosti.

Prijava projektnih prijedloga za potprogram Okoliš odvija se u dvije faze – prvo se u lipnju dostavlja konceptni sažetak, te ukoliko prođe prvu fazu evaluacije prijavljuje se puna projektna prijava s rokom u veljači. Za potprogram Klimatske aktivnosti odmah se prijavljuje puna projektna prijava s rokom u rujnu.

Na program LIFE mogu se prijaviti sve pravne osobe registrirane na području Europske unije, a prijava se vrši putem internetskog alata eProposal.

Upute za prijavitelje i više informacija o natječaju moguće je pronaći na poveznici:

https://ec.europa.eu/easme/en/section/life/calls-proposals

 

 

 

***

Tribina uoči EU izbora: Važnost europskih izbora za okoliš i društvo

Udruge BIOM i Zelena akcija, u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, pozivaju vas na tribinu “Važnost europskih izbora za okoliš i društvo” koja će se održati 17. travnja od 10:00 do 13:00 u Kući Europe (Augusta Cesarca 4, Zagreb).

Više informacija:

https://zelena-akcija.hr/hr/opcenito/najave/tribina_uoci_eu_izbora_vaznost_europskih_izbora_za_okolis_i_drustvo

***

Program za opskrbu škola mlijekom, voćem i povrćem:

250 milijuna eura za razvijanje zdravih prehrambenih navika

Danas su odobrena nacionalna proračunska sredstva za taj program u školskoj godini 2019./2020. 145 milijuna eura namijenjeno je za voće i povrće, a preostalih 105 milijuna eura za mlijeko i mliječne proizvode. Osim opskrbe tim proizvodima, programom EU-a za škole potiče se razvoj zdravih prehrambenih navika kod djece uz ciljane pedagoške programe u okviru kojih se objašnjava važnost pravilne prehrane i način proizvodnje hrane.

27/03/2019

Milijuni djece u Europskoj uniji dobivat će mlijeko, voće i povrće u okviru Programa EU-a za opskrbu škola  tijekom 2019. i 2020. U školskoj godini 2017./2018. tim je programom bilo obuhvaćeno više od 20 milijuna djece.

Danas su odobrena nacionalna proračunska sredstva za taj program u školskoj godini 2019./2020. 145 milijuna eura namijenjeno je za voće i povrće, a preostalih 105 milijuna eura za mlijeko i mliječne proizvode. Osim opskrbe tim proizvodima, programom EU-a za škole potiče se razvoj zdravih prehrambenih navika kod djece uz ciljane pedagoške programe u okviru kojih se objašnjava važnost pravilne prehrane i način proizvodnje hrane.

Povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan izjavio je: Zahvaljujući europskom programu za škole naši mladi građani mogu uživati u blagodatima prehrane zdravim, sigurnim i kvalitetnim namirnicama koje proizvode europski poljoprivrednici i pritom učiti o njihovu porijeklu. Komisija je ponosna na svoj doprinos tom važnom obrazovnom iskoraku kojim se zdrave prehrambene navike razvijaju od najranije dobi. Komisija je danas objavila i evaluacijsko izvješće u kojem se navodi da je u školskoj godini 2017./2018. u programu sudjelovalo oko 159 000 škola. Tijekom tog razdoblja europskoj je djeci podijeljeno 255 500 tona svježeg voća i povrća te 178 milijuna litara mlijeka, za što je izdvojeno više od 182 milijuna eura iz proračuna EU-a.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Za više informacija:

https://ec.europa.eu/croatia/news/250_million_euros_available_to_support_healthy_eating_habits_for_european_schoolchildren_hr

https://ec.europa.eu/agriculture/school-scheme_en

 

***

Sufinanciranje EU projekata

Grad Zagreb raspisao je 1. veljače 2019. godine Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata udruga ugovorenih iz programa i fondova Europske unije za 2019. Sve potrebne informacije nalaze se na poveznici: https://www.zagreb.hr/javni-poziv-za-sufinanciranje-provedbe-projekata-u/138114

***

Objavljen poziv za 2019. u okviru Europskih snaga solidarnosti

Europska komisija objavila je novi poziv na podnošenje prijedloga za aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti. Za potporu aktivnostima mladih vezanima uz solidarnost 2019. bit će dostupno više od 96 milijuna eura. Rokovi za prijavu projekata su od 5. veljače do 1. listopada 2019., ovisno o vrsti aktivnosti.

Portal Europskih snaga solidarnosti:

https://europa.eu/youth/solidarity_hr

Informativni letak:

https://europa.eu/youth/sites/default/files/european_solidarity_corps_factsheet.pdf

***

Za mlade

Nagradni natječaj EDIC Hrvatska Ovajputglasam

Informacijski centri Europe Direct (EDIC) u Hrvatskoj priređuju nagradni natječaj za videoradove trajanja do 60 sekundi sa svrhom poticanja mladih na aktivno uključivanje u izbore za Europski parlament 2019. Natjecatelj ima zadatak da u zadanom vremenu na kreativan i mladima primjeren način objasni zbog čega će glasati na izborima za Europski parlament 2019. godine. Sadržaj videorada mora obuhvaćati promicanje europskih vrijednosti, aktivnog građanstva te važnost i ulogu mladih u Europskoj uniji. Nagradni natječaj traje od 20. 1. do 1. 3. 2019. u 24.00 sati..

***

Što Europa čini za mene?

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj vas poziva na događanje “Što Europa čini za mene? Budućnost poslovanja, digitalno tržište i EU”, u Kući Europe u ponedjeljak 21. siječnja 2019. godine s početkom u 17 sati. Glavne teme druženja bit će Europa i jedinstveno digitalno tržište, Europa i mladi poduzetnici te Startup Europa.

***

Objavljen Kalendar natječaja i poziva Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u 2019. godini

Godišnji plan objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga OPULJP-a

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., objavljuje Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga OPULJP-a s ciljem informiranja javnosti i omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Napomena: Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga sadrži indikativni popis poziva na dostavu projektnih prijedloga i rokova poznatih u trenutku izrade plana te je podložan izmjenama i dopunama.

Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga možete naći na slijedećoj poveznici:

http://www.esf.hr/godisnji-plan-objave-operacijaprojekata-esf/

***

EU fondovi

Što su horizontalne teme?

Prilikom ispunjavanja natječajne dokumentacije potrebno je obrazložiti da li i na koji način projekt pridonosi horizontalnim temama koje se provlače kroz sve projekte: jednakim mogućnostima, održivom razvoju i zaštiti okoliša, te promicanju načela dobrog upravljanja. Kako obrazložiti horizontalne teme, pročitajte na:

https://plaviured.hr/sto-horizontalne-teme/

***

Godišnji plan natječaja tijela državne uprave za 2019. godinu

Ured za udruge objavio je Godišnji plan natječaja tijela državne uprave za 2019. godinu:

https://udruge.gov.hr/vijesti/godisnji-plan-natjecaja-tijela-drzavne-uprave-za-2019-godinu/4955

***

Počinje provedba nove Strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019.- 2027.

Krajem studenog 2018., na sjednici Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Europske unije, usvojena je Strategija EU-a za mlade, za nadolazeće osmogodišnje razdoblje. Osmišljavanju Ciljeva za mlade značajno je doprinijelo i više od 2.500 mladih iz Hrvatske, koliko ih se kroz konzultacije u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga uključilo u proces izrade nove EU strategije za mlade.

Ovim se dokumentom želi uspostaviti okvir provedbe različitih politika na razini Europske unije, koje doprinose boljim uvjetima života mladih ljudi u toj zajednici te otvaraju veće mogućnosti za mlade diljem Europske unije i susjednih joj zemalja. Ovim dokumentom želi se mladima dati prilika da postanu aktivni građani Europske unije, te doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i diskriminacije među mladima.

Strategiju prate i 4 dodatka: jedan posvećen obnovljenom okviru za provedbu strukturiranog dijaloga s mladima koji mijenja svoj naziv u dijalog EU-a s mladima, dodatak posvećen kreiranju nacionalnih planova za provedbu Strategije EU-a za mlade na razini država članica EU, ciljevi za mlade osmišljeni u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga i trogodišnji plan provedbe Strategije EU-a za mlade, za period od 2019. do 2021. godine.

Tekst Strategije EU-a za mlade na engleskom jeziku možete pronaći na poveznici:

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14080-2018-INIT/en/pdf

Osmišljavanju Ciljeva za mlade značajno je doprinijelo i više od 2.500 mladih iz Hrvatske, koliko ih se kroz konzultacije u sklopu 6. ciklusa strukturiranog dijaloga uključilo u proces izrade nove EU strategije za mlade. Ciljeve za mlade na hrvatskom jeziku dostupni su na poveznici: http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/YouthGoals%20Croatian%20version%20(in%20template).pdf

Uz podršku Nacionalne radne skupine za provedbu strukturiranog dijaloga s mladima u Hrvatskoj snimljen je i kratak video s ciljem predstavljanja Ciljeva za mlade, koji se može pogledati na poveznici:

https://www.youtube.com/watch?v=iEtOPsQt8Fs

Izvor: mobilnost.hr

***

Radionice pisanja projektnih prijava za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti

***

Radionice za pisanje projekata programa Erasmus+: Sport

Središnji državni ured za šport i Hrvatski olimpijski odbor zajednički organiziraju radionice za informiranje potencijalnih prijavitelja projekata za područje sporta u sklopu programa Erasmus za rok 4. travnja 2019. godine. Na radionicama će sudionici dobiti osnovne informacije o programu Erasmus+: Sport, saznati informacije o kriterijima prihvatljivosti za Suradnička partnerstva, Mala suradnička partnerstva i Neprofitne europske sportske događaje. Predstavit će se i jedan od primjera dobre prakse te kriteriji za kvalitetnu provedbu projekata. Više infomracija na poveznici:

http://mobilnost.hr/hr/novosti/radionice-za-pisanje-projekata-programa-erasmus-sport/

***

Počele prijave na Info dan Erasmus+: Sport u Bruxellesu

Europska komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) organiziraju 5. veljače 2019. u Bruxellesu Info dan „Erasmus+: Sport“ kako bi informirale potencijalne prijavitelje o  mogućnostima financiranja projekata na području sporta u sklopu programa Erasmus+.  Info dan će također pružiti priliku za umrežavanje i susret s potencijalnim partnerima, kao i za primjere prethodno financiranih projekata.

Događaj će otvoriti europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics. Live web streaming svih sesija bit će dostupan na dan događaja na poveznici:https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/events/sport-info-day_en.

Napominjemo da će sudjelovanje na mjestu događaja biti ograničeno na najviše dva predstavnika po organizaciji.

Registrirati se možete do 28. siječnja 2019. putem linka:

https://www.eac-events.eu/ereg/newreg.php?eventid=200184777&

Sudjelovanje na Info danu se ne naplaćuje.

Izvor: mobilnost.hr

***

Kutak za mlade

Želiš sudjelovati u projektima programa Erasmus+ u području neformalnog obrazovanja, a ne znaš kome se javiti? Na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU doznaj više o programu Erasmus+ i o tome kako se uključiti:

http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/kutak-za-mlade/

***

Radionice za pisanje projektnih prijava u okviru Poziva na podnošenje prijedloga za programe Erasmus+ u području mladih i Europske snage solidarnosti za 2019. godinu

U svrhu pripreme potencijalnih prijavitelja za novi Poziv na podnošenje prijedloga za programe Erasmus+ u području mladih i Europske snage solidarnosti za 2019. godinu Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizirat će u siječnju 2019. radionice kako bi pomogla potencijalnim prijaviteljima u pripremi projektnih prijedloga. Fokus radionica bit će na praktičnim aspektima pripreme projektnih prijedloga i uključivati rad u manjim skupinama.

Pula, 18. travnja 2019. – Predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionica pisanja Projekata solidarnosti

Agencija za mobilnost i programe EU organizira predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionicu pisanja Projekata solidarnosti. Više informacija i prijavne obrasce možete pronaći na poveznici: http://europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/pula-18-travnja-2019-predstavljanje-programa-europske-snage-solidarnosti-i-radionica-pisanja-projekata-solidarnosti/

OSIJEK, 28. ožujka 2019. – Predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionica pisanja Projekata solidarnosti

Agencija za mobilnost i programe EU organizirala je predstavljanje programa Europske snage solidarnosti i radionicu pisanja Projekata solidarnosti. Više informacija možete pronaći na poveznici: http://europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/osijek-28-ozujka-2019-predstavljanje-programa-europske-snage-solidarnosti-i-radionica-pisanja-projekata-solidarnosti/

28. siječnja 2019. održala se radionica pisanja Projekata solidarnosti u okviru programa Europskih snaga solidarnosti.

Za sve upite vezane za program Europske snage solidarnosti možete se obratiti na adresu e-pošte: ess@mobilnost.hr

Više informacija o radionici možete pročitati na poveznici : http://europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/zagreb-28-sijecnja-2019-radionica-pisanja-projekata-solidarnosti-u-okviru-programa-europskih-snaga-solidarnosti/.

17. siječnja 2019. održala se Erasmus+ radionica za pisanje projekata Razmjena mladih i Mobilnosti osoba koje rade s mladima.

Za sve upite vezane za Erasmus+ područje mladih možete se obratiti na adresu e-pošte: mladi@mobilnost.hr.

Izvor: mobilnost.hr

***

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u europsko je realno gospodarstvo uloženo 405 milijardi eura

Do listopada 2018. gotovo dvije trećine proračuna europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. raspodijeljene su za konkretne projekte. Do kraja 2017. milijun je poduzeća, uključujući 74 000 novoosnovanih poduzeća, primilo potporu za proširenje, inovacije, izradu novih proizvoda i stvaranje radnih mjesta. Sveukupno je za potporu EU-a odabrano 1,7 milijuna investicijskih projekata diljem Europe, uz 2,7 milijuna korisnika programa ruralnog razvoja.

Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Izvješće pokazuje da nam europski strukturni i investicijski fondovi pomažu ostvariti Unijine ciljeve za rast i radna mjesta u ključnim područjima kao što su istraživanje i inovacije te prijelaz na niskougljično kružno gospodarstvo. Iz ostvarenog je napretka jasno vidljiva vrijednost fondova za poduzeća i građane.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu izjavila je: Kohezijska politika ostvaruje rezultate. Podaci govore za sebe: na polovini smo proračunskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. i projekti se provode po planu. Brojke su dojmljive, ali ništa više od priča milijuna Europljana čiji se život mijenja nabolje zahvaljujući ulaganjima EU-a. To je snažan argument za jaku kohezijsku politiku nakon 2020.

Europski strukturni i investicijski fondovi u cijeloj su Europi pridonijeli da zacijele ožiljci gospodarske i financijske krize. Do kraja 2017. je 15,3 milijuna ljudi, dvostruko više nego godinu prije, primilo potporu u pronalasku posla ili razvijanju novih vještina. Bolje zdravstvene usluge sada će biti dostupne za 42,5 milijuna građana.

Iz europskih se strukturnih i investicijskih fondova u skladu s obvezama EU-a preuzetima Pariškim sporazumom podupire prijelaz na niskougljično gospodarstvo; 330 000 kućanstava već ostvaruje koristi od renovacijskih radova za povećanje energetske učinkovitosti koje financira EU, a više od 3 TW/sati energije (iznos koji se, primjerice, dobije sagorijevanjem 370 000 tona ugljena) će se uštedjeti zahvaljujući poboljšanjima energetske učinkovitosti javnih zgrada koja se podupiru sredstvima EU-a.

Otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku danas je ažurirana kako bi se prikazali najnoviji rezultati europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kontekst

Iz europskih se strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020. u EU-u ulaže 647 milijardi eura, od čega je doprinos Unije 460 milijardi eura.

Njihov je cilj poticanje socioekonomske konvergencije, otpornosti i teritorijalne kohezije. Fondovi su najveći izvor potpore EU-a za ključna područja u kojima su potrebna ulaganja u skladu s političkim prioritetima Junckerove Komisije.

Ulaže se u stvaranje radnih mjesta i rast, jedinstveno digitalno tržište, energetsku uniju, jačanje jedinstvenog tržišta i EU-ovo ekonomsko upravljanje te tako odgovara na potrebe realnog gospodarstva i podupiru strukturne promjene i reforme koje se utvrde u okviru europskog semestra.

Ovo izvješće treći je godišnji pregled provedbe 531 nacionalnog i regionalnog programa i temelji se na godišnjim programskim izvješćima primljenima sredinom 2018.

Više informacija :

https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/asr2018/esif_asr2018_en.pdf

Izvor:

Predstavništvo Europske unije u Republici Hrvatskoj

***

Objavljen vodič Programa Europa za građane za 2019. godinu

Vodič je dostupan na svim službenim jezicima Europske unije. O izmjenama i svim drugim novostima možete saznati na stranicama Ureda za udruge:

https://udruge.gov.hr/vijesti/objavljen-vodic-programa-europa-za-gradjane-za-2019-godinu/4890

***

Erasmus studenti aktivno sudjelovali u dobrotvornim aktivnostima diljem Hrvatske

Erasmus studentska mreža (ESN) organizirala je Dane društvene uključenosti (Social Inclusion Days) kako bi podigla svijest o društvenoj uključenosti kroz volontiranje.

Tako je i ESN Hrvatska, kao jedna od više od 40 zemalja članica u Europi, provela tu inicijativu u djelo. Ovo je područje djelovanja kojim se ESN Hrvatska ponosi i ističe da su ove godine, od 19.11. do 3.12. u šest podružnica organizirali više od 30 događanja u kojima su sudjelovali i lokalni i Erasmus studenti.

Studenti su dobili priliku uključiti se u inkluzivna događanja te se kroz takvu vrstu volontiranja neformalno obrazovati o inkluzivnosti općenito te o tome kako kao lokalni studenti mogu ostaviti trag u svojoj (makar i privremenoj) zajednici.

Najistočnija podružnica, ESN Osijek, je organizirala već tradicionalnu večeru u mraku gdje su internacionalni studenti iskusili kako je to jesti bez osjetila vida. Naravno, osim toga, organizirali su posjet staračkom domu, lokalnoj školi i azilu i pokazali im neki drugi svijet, svijet koji im može ponuditi neka nova iskustva i proširiti horizonte.

Izvor: mobilnost.hr

***

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika”

Ured za udruge 7. prosinca 2018. objavio je Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika”.

Ovaj Poziv provodi se u okviru Europskog socijalnog fonda, odnosno Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Prioritetne osi 4., Specifičnog cilja 11.ii.1. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja.

Više informacija možete pronaći na poveznici:

https://udruge.gov.hr/vijesti/objava-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-suradnja-organizacija-civilnoga-drustva-i-lokalnih-vlasti-na-prevenciji-korupcije-i-sukoba-interesa-u-provedbi-javnih-politika/4887

***

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice”

Ured za udruge 4. prosinca 2018. objavio je Poziv “Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice”.

Ovaj Poziv provodi se u okviru Europskog socijalnog fonda, odnosno Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Prioritetne osi 4., Specifičnog cilja 11.ii.1. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja.

Više informacija možete pronaći na poveznici:

https://udruge.gov.hr/vijesti/objava-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-prostori-sudjelovanja-razvoj-programa-revitalizacije-prostora-u-javnom-vlasnistvu-kroz-partnerstvo-ocd-a-i-lokalne-zajednice/4885

***

Savjetovanja s građanima o budućnosti Europe

Kakvu Europsku uniju želimo? Koji su naši prioriteti i naša očekivanja? U kojem smjeru želimo da se Unija razvija kao cjelina i u raznim područjima, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda, zaštita okoliša, odgovor na klimatske promjene, sigurnost, migracije, demografska kretanja?

U govoru o stanju Europske unije iz 2017. godine predsjednik Juncker predstavio je smjernice s pojedinostima o glavnim koracima za stvaranje ujedinjenije, snažnije i demokratskije Unije. Na temelju toga, a uoči sastanka na vrhu u rumunjskom Sibiuu i izbora za Europski parlament 2019., nacionalni čelnici usuglasili su Program čelnika o gorućim pitanjima i izazovima za koja se moraju pronaći rješenja. Time je pokrenuta široka rasprava o budućnosti Europe, koja obuhvaća Bijelu knjigu o budućnosti Europe, dijaloge s građanima koje organiziraju Europska komisija i države članice, te internetsko savjetovanje s građanima putem online upitnika.

Panel sastavljen od 96 građana iz 27 zemalja Europske unije sastao se u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) u Bruxellesu 5. i 6. svibnja 2018. i izradio nacrt upitnika, čija je svrha pružiti doprinos raspravama šefova država i vlada na sastancima Europskog vijeća u identificiranju prioriteta i područja djelovanja EU-a za sljedećih nekoliko godina. Online savjetovanje otvoreno je do prvog EU27 sastanka u rumunjskom Sibiuu, koji će se, uoči izbora za Europski parlament, održati 9. svibnja 2019.

Upitnik (na hrvatskom jeziku) možete popuniti OVDJE i time dati svoj doprinos raspravi o budućnosti Europe.

Više informacija o raspravi o budućnosti Europe dostupno je na poveznici: https://ec.europa.eu/commission/news/future-europe-commission-launches-online-citizens-consultation-2018-may-09_hr

Izvor: udruge.gov.hr

***

Europska komisija otvorila natječaj za dodjelu nagrade Altiero Spinelli za informiranje

Europska komisija otvorila je 6. studenoga 2018. ovogodišnje izdanje natječaja na razini EU-a za dodjelu nagrade Altiero Spinelli za informiranje. Nagrada se dodjeljuje vrsnim djelima kojima se građanima objašnjava Europska unija i potiče njihovo sudjelovanje u demokratskim procesima. Ove je godine nagrada usmjerena na interese mladih. Dodijelit će se djelima kao što su inovativni obrazovni programi i kampanje, pedagoške igre kojima se mladima omogućuje da dožive Europu te suradničkim projektima kojima se promiče sudjelovanje mladih u demokratskom procesu.

Europski povjerenik za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Tibor Navracsics izjavio je: „Europu moramo približiti mladima na način koji će ih nadahnuti. Drago mi je što se nagradom Altiero Spinelli za informiranje nagrađuje kvalitetan rad kojim se mladima objašnjava EU i promiče njihovo sudjelovanje u demokratskim procesima kojima se oblikuje budućnost EU-a. Povećanjem vidljivosti takvih inicijativa i njihovim priznavanjem na europskoj razini lakše ćemo postići taj cilj.“

Ovogodišnje izdanje natječaja Altiero Spinelli za informiranje obuhvaća pet nagrada pojedinačne vrijednosti 25 000 eura. Svečana dodjela nagrada održat će se u okviru Europskog tjedna mladih 2019. Glavna tema Tjedna bit će mladi i demokracija, a održat će se od 29. travnja do 5. svibnja 2019. godine.

Nagrada Altiero Spinelli inicijativa je Europskog parlamenta koju provodi Europska komisija. Prvi je put dodijeljena 2017. Ovogodišnji natječaj otvoren je fizičkim osobama koje su građani EU‑a i nevladinim pravnim osobama. Rok za prijave je 7. siječnja 2019.

Dodatne informacije, dokumenti za prijavu i pravila natječaja dostupni su na poveznici: https://ec.europa.eu/education/news/call-for-proposals-altiero-spinelli-prize-for-outreach-2018_en

Izvor: mobilnost.hr

***

Usvajanje izmjena Operativnog programa

Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Provedbena odluka Europske komisije C(2018)8151 o izmjeni Provedbene odluke C(2014)10150 kojom se usvajanju izmjene Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. donesena je 29. studenoga 2018. godine.

Time je važeća verzija Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. 3.1

Dokument možete naći na poveznici:

http://www.esf.hr/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Programme_2014HR05M9OP001_3_1_en.pdf

***

Poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2019. godinu

Europska komisija objavila je 24. listopada 2018. Poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2019. godinu. Tekst Poziva dostupan je na svim službenim jezicima Europske unije na sljedećoj poveznici:

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2018.384.01.0004.01.HRV&toc=OJ:C:2018:384:TOC

Prijavni obrasci i druga tehnička dokumentacija potrebna za postupak prijave bit će objavljeni u narednom razdoblju na internetskim stranicama: www.mobilnost.hr.

***

EACEA objavila nove rokove za prijavu projektnih prijava na natječaje u 2019. i 2020. godini!

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu objavila je nove rokove za prijavu projektnih prijava za sve natječaje u 2019. i 2020. godini.

Za potprogram 1. Europsko sjećanje, kao i do sada, postoji samo jedan rok za prijavu, ali se pomiče na 1. veljače, a projekti moraju početi između 1.rujna tekuće godine i 28. veljače naredne godine.

U potprogramu 2. Demokratski angažman i građansko sudjelovanje također je došlo do promjena:

Za mjeru 2.1. Bratimljenje gradova, prvi rok za prijavu je promijenjen i sada je 1.veljače, a projekti moraju započeti između 1. srpnja tekuće godine i 31. ožujka naredne godine.
Drugi rok za prijavu na ovu mjeru ostaje 1. rujna i on je nepromijenjen, no promjena je da projekti moraju započeti između 1 veljače i 31. listopada naredne godine.

Za mjeru 2.2. Umrežavanje gradova, oba roka za prijavu projektnih prijava ostaju nepromijenjena – 1. ožujka i 1.rujna, no razdoblje prihvatljivosti projektnih aktivnosti je promijenjeno:

• Za rok 1.ožujka projekti moraju započeti između 1.rujna tekuće godine i 28. veljače naredne godine.*
• Za rok 1.rujna projekti moraju započeti između 1. veljače i 31. listopada naredne godine.

Za mjeru 2.3. Projekti civilnog društva, postoji samo jedan rok za prijavu projektnih prijava i on je 1.rujna. Projekti za ovaj rok moraju počinjati između 1. ožujka i 31. kolovoza naredne godine.

Više informacija o Programu možete pronaći ovdje, a za savjet za oblikovanje projekta nam se možete obratiti na adresu europazagradane@udruge.vlada.hr ili na broj telefona 01/ 45 99 810.

Izvor: udruge.gov.hr

***

Produžen rok za dostavu projektnih prijedloga za Poziv “Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada”

Produžen je rok za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Poziva Ministarstva rada i mirovinskoga sustava “Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada” do 15. listopada 2018. godine.

Dana 20. rujna 2018. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je drugu izmjenu Uputa za prijavitelje u sklopu kojih je produžen rok za dostavu projektnih prijedloga na Poziv kako bi se osiguralo dovoljno vremena potencijalnim prijaviteljima za kvalitetnu pripremu projektnih prijedloga.

Više o Pozivu potražite na poveznici:

http://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/tematske-mreze-za-drustveno-ekonomski-razvoj-te-promicanje-socijalnog-dijaloga-u-kontekstu-unapredivanja-uvjeta-rada/

***

Komisija će ubuduće pažljivije određivati prioritete svojih aktivnosti i resursa

***

Informativna radionica za otvoreni privremeni poziv „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“ – Komponenta 1

Objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata”

Dana 03. kolovoza 2018. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je otvoreni trajni Poziv ”Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata” koji se financira putem Europskog socijalnog fonda.

Ovim Pozivom ukupne vrijednosti 40.500.000,00 kn razvit će se i proširiti mreža izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata koja će se temeljiti na suradnji s udrugama iz Domovinskog rata, a kojima će se dodjeljivati potpore za pružanje usluga navedenim ciljnim skupinama Poziva. Usluge za ciljne skupine obuhvaćat će pružanje psihosocijalne pomoći, zdravstvene skrbi i pomoći pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, a njihova svrha je pridonijeti povećanju socijalne uključenosti i unaprjeđenju kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Također, provedbom projekata udruge iz Domovinskog rata imat će mogućnost razvijanja postojećih znanja, stjecanja novih znanja i vještina te zapošljavanja novih stručnjaka, što će ojačati njihove kapacitete za pružanje usluga ciljnoj skupini te omogućiti kvalitetnu nadopunu postojećeg sustava skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata.

Više o Pozivu potražite ovdje:

http://www.esf.hr/objavljen-natjecaj/

***

Održana konferencija “Pet godina članstva Hrvatske u EU”

ZAGREB – Povodom pete obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Plaza Event Centru u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana je konferencija pod nazivom „Pet godina članstva Hrvatske u EU“.

Pozdravne riječi sudionicima su uputili predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Cilj Konferencije bio je osvrnuti se na pet godina hrvatskog članstva u EU s makroekonomskog aspekta te prisutnim sudionicima pružiti informacije o pogledu na članstvo u EU s aspekta hrvatskih gospodarstvenika.

U sklopu Konferencije održane su panel rasprave na kojima se govorilo o jedinstvenom tržištu unutra EU te je dan osvrt na proteklih pet godina. Na panel raspravi pod nazivom „Pet godina u EU – jesmo li na dobrom putu“ sudjelovala je državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević.

U sklopu panela, državna tajnica Ivanković Knežević dala je prikaz projekata i aktivnosti koje se provode u okviru Europskog socijalnog fonda, a imaju za cilj pomoći gospodarstvu te kojima Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uspješno povećava stopu zaposlenih u Hrvatskoj. Neki od njih su „Zaželi – program zapošljavanja žena“ kojem je cilj zaposliti nezaposlene žene dobi od preko 50 godina u ruralnim područjima da brinu o starim i nemoćnim osobama, u okviru kojeg je dosad ugovoreno 530 milijuna kuna te zaposleno 3 800 žena, „Dani poslova u turizmu“ trodnevno događanje koje na jednom mjestu okuplja poslodavce turističkih djelatnosti i nezaposlene te Mjere aktivne politike zapošljavanja od kojih je državna tajnica Ivanković Knežević posebno istaknula Mjeru samozapošljavanja za koju je do sad porastao interes za 150 %.

Na panelu su sudjelovali i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, predstavnica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Manica Hauptman, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš, direktor Tehnix d.o.o. Đuro Horvat te članica Zajednice poslovnih savjetnika HGK Ariana Vela.

Kao popratno događanje za vrijeme održavanja Konferencije, održan je sajam putem kojeg su razne institucije predstavile EU projekte i aktivnosti koje provode. Dijeljenjem informativnog i promotivnog materijala te informiranjem zainteresiranih sudionika, svoje natječaje financirane sredstvima Europskog socijalnog fonda zajednički su predstavili Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava te Ministarstvo zdravstva.

Izvor: www.esf.hr

***

 

 

10. lipnja 2015. / June 10th, 2015

Održana konferencija “Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU protiv prijevare i korupcije” / Conference “Integrity Pacts – Civil Control Mechanism for safeguarding EU-funds” was held in Zagreb

U organizaciji Transparency Internationala Hrvatska u srijedu 10. lipnja 2015. godine u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom “Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU protiv prijevare i korupcije” u okviru prve faze zajedničkog projekta Transparency Internationala i Europske komisije.

Uvodničari konferencije bili su Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska te Inguna Kramina iz Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije. One su u kratkim crtama objasnile važnost konferencije za informiranje šire javnosti, jačanje svijesti i podrške aktivnostima koje se aktivno provode u području borbe protiv prijevara i korupcije u upravljanju europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Istaknule su i kako je cilj konferencije bio domaćim stručnjacima s područja javne nabave, tijelima javne vlasti, korisnicima sredstava, investitorima, poduzetnicima, udrugama civilnog društva i javnosti predstaviti Sporazum o integritetu.

Sporazum o integritetu je predstavila Inguna Kramina iz Europske komisije rekavši kako je to “konkretan alat koji ima višestruke pozitivne učinke, a primjenjuje se u mnogim državama Europske unije, tako da postoje iskustva i prakse primjene i provođenja”. Istaknuto je i kako će se u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine u hrvatske regije uložiti više od 10 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, što je jedan od glavnih izvora javnih ulaganja. Učinkovito upravljanje i iskorištavanje kapaciteta podrazumijeva provođenje politike nulte tolerancije na korupciju.

“Korupcija i prijevare postaju stvarni rizik kada se radi o velikim i značajnim sredstvima, a uspostavom učinkovitih i pravovremenih mehanizama moguće je prevenirati nepravilnosti. Sporazumi o integritetu predstavljaju mehanizam civilnog nadzora kako bi se smanjili koruptivni rizici, a javnosti osigurala transparentnost i kontrola svake pojedine faze ili segmenta ulaganja”. (Transparency International Hrvatska).

Na konferenciji su sudjelovali i analitičarka Ágnes Czibik iz Korupcijskog istraživačkog centra iz Budimpešte, koja je govorila o koruptivnim rizicima u postupcima javne nabave u zemljama EU-a te Michaela Rajkova iz Transparency Internationala Bugarska koja je iznijela neke praktične primjere provedbe Sporazuma o integritetu.

Od domaćih stručnjaka o faktorima rizika u postupcima javne nabave govorili su Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Filko Cezner, pomoćnik ministra gospodarstva i Tatjana Borovina, načelnica Sektora za uspostavu i unapređenje rada sustava u Upravi za provedbu operativnih programa i međunarodnih instrumenata Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

O iskustvima korisnika govorili su domaći konzultanti Ana Fresl, izvršna direktorica, Projekt jednako razvoj d.o.o i Georgios Chatzigiagkou, stariji konzultant iz tvrtke Logička Matrica d.o.o, te gradonačelnik grada Lepoglave i saborski zastupnik Marijan Škvarić.

Na konferenciji je sudjelovao i predstavnik Udruge za demokratsko društvo (UDD) čiji se projekt “Umrežimo se – protiv korupcije!” bavi sličnom tematikom.

——————————————————————————————————————————————

27. svibnja 2015. / May 27th, 2015

Održana konferencija “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja” / Conference “Associations as initiators of local development” was held in Zagreb

U srijedu 27. svibnja 2015. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu održana je konferencija “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja”. Organizator konferencije bio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a održana je povodom Dana otvorenih vrata udruga 2015. koji se širom Hrvatske održavaju od 28. do 30. svibnja 2015. godine.

Uvodničari konferencije bili su Ivana Kordić, predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva te Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH. Oni su istaknuli važnost volonterstva u razvijanju civilnog društva i razvoju osobne odgovornosti svakog pojedinog građanina (u Hrvatskoj je u 2014. godini bilo gotovo 46 tisuća volontera) te mogućnosti koje se nude Republici Hrvatskoj iz fondova Europske unije (iz Europskog socijalnog fonda do 2020. Hrvatska može povući i do 300 milijuna eura za programe i projekte).

Panelisti konferencije bili su Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga, Jany Hansal, predsjednica Udruge Deša iz Dubrovnika te Snježana Kovačević, projektna menadžerica Udruge za rad s mladima Breza i članica Osječkog vijeća za razvoj socijalnih usluga, koji su na primjerima dobre prakse iz tri lokalne zajednice, tri lokalna konteksta, raspravljali sudjelovanje udruga u kreiranju lokalnih politika. Tako je istaknuto Vijeće civilnog društva Grada Dubrovnika kao savjetodavno tijelo koje djeluje na poticanju aktivnog uključivanja udruga u javni život Dubrovnika. Grad Umag uredio je financiranje rada udruga koje djeluju na tom području u okviru Pravilnika i prije donošenja posebnih propisa koji su detaljnije uredili kriterije financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro.  Treći primjer dobre prakse je Osječko vijeće za razvoj  socijalnih usluga koje predstavlja savjetodavno tijelo Grada Osijeka čije su aktivnosti usmjerene osnivanju neformalne mreže organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga, uključivanju građana/volontera u projekt, te analizi i pripremi svih dionika koji pružaju socijalne usluge u Osijeku i Osječko-baranjske županije za sudjelovanje u natječajima Europskog socijalnog fonda.

Na konferenciji je bilo riječi i o Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 5. ožujka 2015. godine. Uredba je izrađena s ciljem uređenja sustava financiranja programa i projekata udruga, a slijedom obveza iz novog Zakona o udrugama koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine. Uredbu je predstavila Vesna Lendić Kasalo, zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH nakon čega je provedena kvalitetna rasprava o njezinoj primjeni u praksi.

U okviru konferencije predstavljena je i mobilna aplikacija UdrugeInfo koju je osmislio Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a kojom se želi povećati vidljivost udruga u lokalnoj zajednici, te osnažiti sudjelovanje građana u aktivnostima koje udruge provode. Predstavila ju je voditeljica Odjela u Uredu za udruge Vlade RH Stela Fišer Marković, a u njezinu predstavljanju sudjelovali su i Ratko Mutavdžić, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca te Igor Roginek iz udruge Autonomni centar – ACT, ujedno predstavnik udruga u Savjetu za razvoj civilnoga društva.

Putem aplikacije, građani će moći pretraživati aktivnosti udruga prema mjestu i vremenu njihovog održavanja, odnosno informacijama koje su sadržane u Registru udruga te stupiti u kontakt s udrugom koja im je od interesa. Aplikacija je dostupna za Android mobilne telefone, a uskoro i za Apple mobilne telefone, o čemu će se moći više saznati na stranicama Ureda za udruge: www.uzuvrh.hr. Putem weba, aplikaciji je moguće pristupiti putem linka https://udrugeinfo.uzuvrh.hr/.

Na konferenciji je sudjelovalo preko 150 predstavnika udruga, jedinica lokalne i područne samouprave, državnih tijela te poslovnog sektora, a sudionici su se također mogli informirati o programu Europa za građane 2014-2020.

—————————————————————————————————————————–

20. ožujka 2014.

Prva uspješna europska građanska inicijativa #Right2Water!

Europska komisija je danas odobrila prvu uspješnu europsku građansku inicijativu – #Right2Water u okviru koje je prikupljeno 1,68 milijuna potpisa i prijeđeni su minimalni pragovi u 13 država članica.

Organizatori europske građanske inicijative “Right2Water” pozvali su Komisiju da svim građanima EU-a zajamči ostvarivanje prava na pristup vodi i sanitarnim sustavima, isključi opskrbu vodom i upravljanje vodnim resursima iz pravila unutarnjeg tržišta i liberalizacije te da poveća napore za ostvarenje općeg pristupa vodi i sanitarnim sustavima širom svijeta.

Danas je Komisija odlučila pozitivno odgovoriti na prvu uspješnu europsku građansku inicijativu u područjima za koja je nadležna.

Organizatorima je na ostvarenom uspjehu čestitao potpredsjednik Europske komisije, Maroš Šefčović: “Neposredni rezultati te prve inicijative paneuropske demokracije koja počiva na djelovanju građana donijet će poboljšanja u području kakvoće vode, infrastrukture, sanitarnih sustava i transparentnosti u Europi i zemljama u razvoju. Čestitam organizatorima na ostvarenom uspjehu.”

Europska građanska inicijativa pokrenuta je u travnju 2012. kao moćan politički instrument u rukama građana. Milijun građana iz najmanje četvrtine država članica ima mogućnost pozvati Europsku komisiju na poduzimanje mjera u područjima za koja je nadležna. U okviru prve uspješne europske građanske inicijative “Right2Water” prikupljeno je 1,68 milijuna potpisa i prijeđeni su minimalni pragovi u 13 država članica, što je daleko iznad zakonski utvrđenog minimuma. Sve u svemu, više od 5 milijuna građana EU-a do sada je potpisalo više od 20 različitih inicijativa.

Dodatne informacije: IP/14/277 (europa.eu/rapid/press-release_IP-14-277_hr.htm)

Web-mjesto inicijative: “Right2Water”  (www.right2water.eu/)

Web-mjesto europske građanske inicijative: EGI  (ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome?lg=hr)

Preneseno s: ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140319_hr.htm

—————————————————————————————————————————

14. ožujka 2014.

Zaštita potrošača – korak dalje

http://ec.europa.eu/croatia/news/2014/20140314_hr.htm

 

 

 

 

 

 

————————————————————————————————————————-

Europska komisija organizira Dijalog s građanima s povjerenikom za zaštitu potrošača Nevenom Mimicom uponedjeljak, 3. ožujka 2014. u 16 sati u Hypo Centru, Zagreb.

Molimo Vas da proslijedite informaciju zainteresiranim djelatnicima i učenicima.

Više informacija možete naći na stranicama Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, klikom na link.

————————————————————————————————————————————-

Stranica za besplatnu pravnu pomoć

Tripleacitizens.eu novopokrenuta je mrežna stranica koja omogućuje pristup besplatnoj pravnoj pomoći za građane. Nova mrežna stranica pripremljena u okviru medjunarodnog projekta Trostruko A za gradjane (informacije, savjeti, aktivna pomoć) – www.tripleacitizens.eu na kojem je Nacionalna zaklada jedan od partnera.

——————————————————————————————————————————————

02.12.2013.

Aplikacija za elektroničko učenje pisanja i provedbe projekata
Organizacije za građanske inicijative (OGI)

Organizacija za građanske inicijative u okviru projekta „Omogućimo to putem EU fondova“ koji financira Europska unija iz sredstava programa IPA INFO 2011 razvija aplikaciju za elektroničko učenje pisanja i provedbe projekata financiranih sredstvima

Prvi od ukupno 6 modula dostupan je svima koji žele naučiti više o ukupnom funkcioniranju EU fondova te načinima izrade i provedbe projekata na web sjedištu projekta (http://eufondovi.ogi.hr/category/elearning/).

Tema prvog modula su programi koje Republika Hrvatska koristi od 1996. godine do danas, tipovi financiranja, te natječajna dokumentacija. Ostali moduli bit će objavljivani na web sjedištu projekta svakih 5 do 6 dana.

Sve upute za praćenje sadržaja kao i za polaganje kratkog kviza znanja koji se nalazi na
kraju svakog modula nalaze se unutar same aplikacije

—————————————————————————————————————————-

Povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica u prvom službenom posjetu Hrvatskoj, 27. rujna 2013.g.

———————————————————————————————————————————-

Posjetite našu FACEBOOK stranicu EUROSFERA i informirajte se!

 

————————————————————————————————————————————-

UDD – Udruga za demokratsko društvo u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem (HKR), uz potporu Europske unije, u okviru projekta “Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja, te sigurnosti hrane”,

započinje s

ciklusom emisija

« EUROSFERA

– nove prilike»

u utorak, 24. rujna 2013., u 13 sati

Na Hrvatskom katoličkom radiju (HKR).

Gošća:

voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska,

gđa Danijela Marković – Krstić

H K R
Sljeme 103,5 mhz, Split 97,9 mhz, Biokovo 107,9 mhz, Šibenik 104,5 mhz, Vinkovci 104,9 mhz, Osijek 98,6 mhz, Slavonski Brod 98,7 mhz, Vukovar 102,4 mhz.

Ovaj projekt financira Europska unija

——————————————————————————————————————————–

UDD je započeo novi projekt nazvan “Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja, te sigurnosti hrane”

Cilj projekta je doprinos jačanju dijaloga na specifičnim područjima EU politika: zaštiti potrošača, okoliša, zdravlja i sigurnosti hrane, te informiranje građana o važnim pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom u dotičnim sektorima.

U okviru projekta planiramo oformiti mini redakciju koja će pratiti navedena područja, uspostaviti partnerstva i suradnju između UDD-a i različitih elektronskih medija kako bi pridonijeli boljem razumijevanje i prihvaćanje EU demokratskih vrijednosti i standarda u Hrvatskoj, a za razmjenu informacija i komunikaciju koristit ćemo se mailing listom ei.info@udd.hr i mrežnom stranicom UDD-a, tiskat ćemo edukativnu brošuru temeljenu na pitanjima građana prikupljenim u prvom dijelu projekta. Od ožujka 2014.  organizirat ćemo info štandove u 15 gradova na kojima ćemo dijeliti brošure i razgovarati s građanima.

O rasporedu emisija, priloga i drugih događanja uskoro opširnije…

Projekt je financiran od strane EU

 

———————————————————————————————————————

EUCIS-LLL – the European Platform of Civil society Organisations in Lifelonge Learning –
ili Europska platforma OCD za cijeloživotno učenje je upravo izdala drugo izdanje svog časopisa na temu Mi činimo Europu, aktivno cijeloživotno građanstvo i učenje (“We Make Europe, Active Citizenship and Lifelong Learning”).

Časopis prikazuje neke od pokušaja i rezltata građanske uključenosti i ciljeva da bi se doprinjelo debatama koje se deđavaju u okviru Europske godine građana 2013. Njegova svrha je spojiti različite poglede i iskustva kako bi se pokazalo bogatsvo i dinamika, ali i ograničenja oko toga što je aktivno europsko građanstvo danas.

Časopis možete preuzeti ovdje

———————————————————————————————————————–

Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji – tijek procesa ratifikacije

Potpisivanje Ugovora o pristupanju RH EU 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat referenduma o članstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora u zemljama članicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora u svim zemljama članicama formalizirat će se članstvo RH u Uniji od 1. srpnja 2013.

Cijeli procesa ratifikacije možete pratiti ovdje

——————————————————————————————————————————–

Izvučeni dobitnici nagradne igre Delegacije EU-a „Drvce mira“

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj je u petak 18. siječnja 2013. slučajnim odabirom putem računala izvukla dobitnike nagradne igre „Drvce mira“ koja je pokrenuta povodom dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji. Na nagradnoj igri je sudjelovalo preko 1200 građana iz cijele Hrvatske u dobi od 16-70 godina. Imena pobjednika izvučenih u petak, 18. siječnja 2013. slučajnim odabirom putem računala su:
Marko Boko (22) iz Bola na BračuJožek Ivčić (55) iz ZagrebaIvana Tomljanović (30) iz Josipovca (pored Osijeka)
Više informacija možete pročitati na stanicama DEU u Hrvatskoj

——————————————————————————————————————————-

Iz novog biltena DEU za prosinac, izdvajamo:

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
– Europsko vijeće i Vijeće Europske unije o napretku Hrvatske
– Završno pretpristupno financiranje EU-a za Hrvatsku
– Finski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske EU-u
– Održana konferencija „Strukturni fondovi i javna nabava“
– Izazovi i prilike za hrvatske gradove iz EU fondova
– Nagradna igra „Drvce mira“ – pošaljite mirovni prijedlog Europskoj uniji!
– Šest godina rada Informacijskog centra EU-a
– Delegacija EU-a dodijelila nove projekte organizacijama civilnog društva s ciljem informiranja građana o EU-u
– Četvrti forum civilnog društva zemalja zapadnog Balkana
– Info dan programa Mladi na djelu
– Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Hrvatskoj
– Poziv na konzultacije o strategiji potpore civilnom društvu u zemljama zapadnog Balkana, Turskoj i Islandu

VIJESTI IZ EU-a
– Čelnici EU-a primili Nobelovu nagradu za mir
– Europsko vijeće prihvatilo putokaz o dovršavanju Ekonomske i monetarne unije
– EU riješio manjak sredstava za Erasmus i ostale potprograme Programa za cjeloživotno učenje

Više informacija možete pogledati na stranicama DEU u Hrvatskoj

——————————————————————————————————————————-

Prenosimo EUbilten br.52 za listopad 2012. koji objavljuje Delegacija EU u RH

————————————————————————————————————————————-

10. listopada 2012.

Europska komisija je izdala Cjelokupno izvješće o monitoringu za Hrvatsku koje možete pročitati ovdje

————————————————————————————————————————————-

TIH: svega 47,5 posto građana zna za Zakon o pravu na pristup informacijama

Četvrtak, 27. rujna 2012.

Devet godina nakon što je donesen Zakon o pravu na pristup informacijama svega 47,5 posto građana Hrvatske zna da on postoji, a tek je 10,8 posto građana zatražilo informaciju od tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, upozorio je danas Transparency International Hrvatska (TIH) naglasivši kako je taj zakon jedan od ključnih za suzbijanje korupcije.

“Rezultat nije sjajan, ali pokazuje napredak u odnosu na 2007. kada ih je tek 29,5 posto znalo za taj zakon”, rekao je predsjednik Transparency International Hrvatska (TIH) Nikola Kristić na konferenciji za novinare, predstavljajući podatke istraživanja koje je na 1300 ispitanika provela agencija Promocija Plus 3. i 4. rujna. Istraživanje je provedeno u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

Od 10,8 posto građana koji su zatražili informacije od tijela javne vlasti, njih 29,8 posto bilo je zadovoljno odgovorom što, rekao je Kristić, predstavlja napredak u odnosu na 2008. kada je tek 4,6 posto građana zatražilo informaciju, a od toga je njih 26,8 posto dobilo u potpunosti odgovarajući odgovor.

Ohrabrujućom smatra činjenicu da 23,7 posto od onih koji su čuli za Zakon zna da imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, odnosno zna točno koja prava im zakon osigurava.

Najzanimljivije teme za građane su financiranje projekata iz proračuna (19,3 posto), zatim podaci o socijalnoj skrbi (17,7 posto), stanje i održavanje komunalne infrastrukture (15,3 posto), komunalne naknade i porezi iz nadležnosti grada (15,2 posto), rad predstavnika vlasti na svim razinama (11,5 posto), a podaci o obrazovanju su najzanimljiviji za njih 11,4 posto, pokazalo je istraživanje.

Kristić je istaknuo kako podaci pokazuju apatičnost građana što je, rekao je, rezultat nepovjerenja u sustav kao i borbe za svakodnevicu zbog koje građani nemaju vremena za postavljanje pitanja.

“Pomaci postoje u svim sferama, ali je proces da se dosegne razina s kojom bi svi bili zadovoljni veoma dug”, naglasio je.

Smatra da Vlada mora imati puno jaču komunikacijsku strategiju od samog pisanja na mrežnim stranicama te da treba biti otvorena prema medijima što, ocijenio je Kristić, sada nije slučaj. Posebno je istaknuo i ulogu medija koji moraju biti nezavisni od pritisaka kapitala kako bi relevantne informacije bile prikazane.

“Sve ovo pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u promociju i provođenje Zakona o pravu na pristup informacija te tako omogućiti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana, uspješnije upravljanje javnim resursima i minimiziranje rizika od korupcije”, naglasio je član Upravnog odbora TIH-a Don Markušić.

TIH tijekom rujna i listopada, po šesti put, provodi akciju “Imamo pravo znati” u sklopu koje se promovira Zakon o pravu na pristup informacijama. Temeljni ciljevi akcije su upoznavanje građana sa značajkama toga zakona putem info punktova u hrvatskim gradovima te poticanje tijela javne vlasti da ulože veće napore u informiranje građana.

Hina
—————————————————————————————————————————————-

Jesu li europski fondovi u Hrvatskoj prilika za napredak?

Očekuje se da se Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi Europskoj uniji. Ukoliko joj se apsorpcijska moć za povlačenje sredstava iz EU-fondova značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prvi “neto kontributor” europskom budžetu.

Europska unija ima proračun koji se puni na način da svaka država članica godišnje uplaćuje određeni iznos. U prosjeku, taj proračun godišnje teži otprilike 140 milijardi eura. Očekuje se da se Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine priključi EU.
Važno je razumjeti europske ciljeve za proračunsko razdoblje 2014.- 2020, ali i način na koji će Hrvatska povratiti takozvanu članarinu. U pojednostavljenom opisu, promatra se ukupni iznos sredstava koji zemlja članica uplaćuje u proračun, te ukupni iznos sredstava koji je iz tog proračuna povučen natrag u zemlju članicu neovisno o Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi, po svim dosadašnjim iskustvima, morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici alokacijama, odnosno predviđenim sredstvima.
Alokacije su predviđeni iznos iz europskog proračuna koji će, ovisno o operativnim programima, biti potencijalno utrošen u nekoj zemlji članici.
Stvarna apsorpcija je termin za sredstva koja je neka zemlja članica uspjela “povući”, odnosno realizirati na terenu, a različita su od alokacija ovisno o apsorpcijskoj moći neke zemlje. Ukoliko, primjerice, Hrvatska ne uspije pripremiti dovoljan broj kvalitetnih projekata, tada će stvarno utrošena sredstva biti manja od predviđenih, odnosno alociranih sredstava.
Ukoliko zemlja članica ima na raspolaganju predviđen budžet veći od iznosa koji će morati godišnje uplaćivati, tada bi po svim dosadašnjim iskustvima (Bugarska, Rumunjska ili Slovačka), morala imati direktne koristi od pristupanja zajednici. Međutim, u slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala “neto kontributor” europskom budžetu.
Neto kontribucija u tom bi slučaju značila da će Hrvatska više uplaćivati, nego prihodovati iz europskih fondova. Za razliku od ostalih kontributora, Njemačke, Francuske i Italije, Hrvatska bi bila kontributor koji nije realizirao planirana sredstva, dok su Njemačka, Francuska i Italija kontributori na temelju izračuna prosjeka bruto U slučaju naše zemlje, ne smijemo zaboraviti činjenicu da, ukoliko joj se apsorpcijska moć značajno ne poveća, mogla bi vrlo brzo postati prva zemlja koja je postala “neto kontributor” europskom budžetu domaćeg proizvoda (što znači, u prijevodu, da zemlje čiji je BDP veći od europskog prosjeka plaćaju svoje članstvo više od iznosa na koji imaju pravo iz proračuna).

Ciljevi za proračunsko razdoblje 2014. – 2020. izvedeni su iz strategije EUROPE 2020. Dugoročni su i zahtijevaju dugoročno planiranje i financiranje. Sve zemlje članice koje planiraju razrade projekata moraju se fokusirati na te ciljeve. Strategija Europe 2020 traži zapošljavanje (75 posto građana između 20. i 64. godine mora biti zaposleno), istraživanje i razvoj (3 posto BDP-a EU mora se ulagati u to područje), klimatske promjene i energetiku (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto, udio od 20 posto obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto), obrazovanje (smanjiti postotak napuštanja školovanja na ispod 10 posto i povećati udio visokoobrazovanih na 40 posto) te siromaštvo i socijalnu inkluziju (barem 20 milijuna ljudi manje pogođeno siromaštvom). U praksi to znači da su fondovi sredstvo za postizanje tih ciljeva, odnosno svi projekti moraju direktno doprinositi ovim ciljevima.

Raspodjela

Najveći dio europskog proračuna predstavljaju fondovi zajedničke poljoprivredne politike (41 posto), a s više od trećine sredstava zastupljeni su strukturni fondovi. Strukturni fondovi predstavljaju sredstva koja će se u budućnosti koristiti za financiranje regionalnog razvoja. Strukturni fondovi sastavljeni su od 3 komponente: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)  podupire ulaganja u infrastrukturu, Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike potpore malim i srednjim poduzetnicima s ciljem otvaranja radnih mjesta ili poboljšavanja uvjeta na lokalnim tržištima rada.
Kohezijski fond ima za cilj poboljšanje gospodarskih i društvenih uvjeta, te stabilizaciju gospodarstva. Iz ovog fonda se do sada uglavnom financirala izgradnja prometne infrastrukture te infrastruktura potrebna za efikasnu zaštitu okoliša. Međutim, mnoge nevladine organizacije u Europskoj uniji osporavaju da su sredstva iz ovoga fonda do danas bila utrošena na mudar način, ističući da su uglavnom bila trošena na infrastrukturu koja nije doprinosila zaštiti okoliša, već njenom daljnjem uništavanju (primjerice financiranje autocesta na uštrb željezničkog prijevoza).
Iako se do danas nije činilo da Europska unija čuje prigovore nevladinih organizacija, prijedlog nove kohezijske politike razuvjerio je sve skeptike.
Europska unija u budućem financijskom razdoblju nameće dvije vrste kontrole odnosno uvjetovanja utrošenih sredstava, te na taj način značajno smanjuje mogućnost financiranja uzaludnih i nepotrebnih projekata:
1) Kotrolu provedbe
EU je uspostavila mehanizme koji bi trebali omogućiti da   europski fondovi pridonesu ostvarenju ciljeva strategije “Europe 2020”. Preduvjeti imaju dvije forme: ex-ante, što znači da se određeni uvjeti moraju provesti prije raspodjele sredstava i ex-post, što znači da će se nova sredstva odobravati isključivo imajući u vidu uspješnost provedbe projekata u odnosnu na te iste uvjete. Primjerice, ukoliko su prvotno Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun dodijeljena sredstva služila poticanju reciklaže, dodatna sredstva neće biti odobrena ukoliko su ugovorena sredstva utrošena na projekt koji nije potaknuo recikliranje.
Logika za osnaživanje ex-ante preduvjeta je da fondovi moraju osigurati efikasnu potporu upravo projektima koji doprinose ostvarivanju ciljeva iz Strategije 2020. Iskustva iz prošlih programskih razdoblja sugeriraju kako je efikasnost investicija financiranih od strane fondova EU u nekim slučajevima bila usporavana ili zaustavljana zbog ograničavajućih čimbenika poput neusklađenih zakona, regulatornog ili institucionalnog okvira. Koncept preduvjeta nije nešto novo u zakonodavnom okviru kohezijske politike, međutim programsko razdoblje 2014. – 2020. predstavlja određenu prekretnicu u primjeni i provedbi tih preduvjeta.
2) Sudjelovanje javnosti
U naporu da se europski proračun troši na djelotvorniji i učinkovitiji način, Europska komisija nedavno je izmijenila svoj Princip partnerstva. To znači da odluke o europskom proračunu koje se donose na lokalnoj razini trebaju uključivati različite partnere: udruge, neprofitne organizacije, poduzeća i sindikate. Takav angažman približava politike Europske unije europskim građanima i jača povjerenje u institucije koje ih razvijaju i primjenjuju. Sudjelovanje javnosti također pomaže u sprečavanju prevara i zlouporabe novca. Prvi korak u navođenju javnosti na sudjelovanje je dostupnost informacija, nakon čega ljudi mogu donositi smislene odluke o ulaganjima koje žele vidjeti u svojim zajednicama.

*****

Hrvatska se zasad još uvijek nije snašla u kompleksnim europskim mehanizmima. Iznosi sredstava iz predpristupnih fondova još uvijek se ne uspijevaju potrošiti, te se vraćaju natrag u europski proračun. Vlada Republike Hrvatske i svi ostali sudionici u procesima kreiranja operativnih programa za strukturne fondove morat će uložiti puno više truda u osmišljavanje projekata koji će zadovoljavati europske ciljeve. Hrvatska je već trebala početi raditi na pripremi operativnih programa za budžetsko razdoblje 2014.- 2020, kako bi postavila što kvalitetniji temelj za dostizanje jednog od nacionalnih ciljeva – da članstvo u Uniji ima i financijskog smisla.

Preuzeto sa
http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/jesu-li-europski-fondovi-u-hrvatskoj-prilika-za-napredak

—————————————————————————————————————————————–

Hrvatska: Na putu k učinkovitom i funkcionalnom pravosuđu

Povjerenik EU-a za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle sastao se 25. rujna u Bruxellesu s hrvatskim ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem kako bi porazgovarali o završnim pripremama zemlje za članstvo u EU-u u području pravosuđa i temeljnih prava. Povjerenik Füle pozdravio je odlučnost ministra da nastavi s reformom pravosuđa i održi fokus na obvezama preuzetim tijekom pregovaračkog procesa. Istaknuo je da je funkcionalno pravosuđe od ključne važnosti za kapacitet Hrvatske za primjenu pravne stečevine EU-a i zaštitu prava svojih građana.
Ministar Miljenić predstavio je svoje planove za povećanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa a razgovarali su i o neovisnosti sudaca i borbi protiv korupcije. Uz manje od devet mjesecu do pristupanja Hrvatske EU-u povjerenik Füle i ministar Miljenić složili su se da je ključno zadržati fokus na preostale poslove u smislu uspješnog i dobro pripremljenog pristupanja.

Izvor: DEU

——————————————————————————————————————————————

Konferencija: “Iskorači za jaču Europu”

Utorak, 25. rujna 2012.

U suočavanju s postojećom ekonomskom krizom, EU je donijela novu strategiju koja treba pomoći stvaranju bolje Unije. U strategiji “Europa 2020”, važno mjesto ima i civilno društvo, koje je više negoli prije uključeno u procese kreiranja odluka na najvišoj razini i odlučivanja o njima.
U Europskom ekonomskom i socijalnom vijeću u Bruxellesu 25. rujna 2012. održava se konferencija pod nazivom “Iskorači za jaču Europu – Civilno društvo: punopravni partner strategije Europa 2020”.
Na konferenciji će biti govora o održivom razvoju i socijalnoj koheziji, kao i o ekonomskom upravljanju, proračunu, zapošljavanju i ostalim ključnim pitanjima daljnjeg razvoja Unije. Sudjelovat će ne samo visoki dužnosnici EU, već i predstavnici organizacija civilnoga društva kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Cilj je konferencije  ustanoviti gdje se nalaze pravi potencijali koji će omogućiti napredak, gdje ulagati i kako optimizirati to ulaganje, odnosno pomoći u stvaranju Europe koja je obzirnija prema potrebama svojim građana, koja napreduje i otvara nova radna mjesta stvarajući tako ozračje povjerenja.

Više informacija o konferenciji: www.eesc.europa.eu
Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

——————————————————————————————————————————————

Povjerenik Andor potaknut će Hrvatsku da nastavi s naporima za zapošljavanje i socijalnu inkluziju

Povjerenik Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju László Andor posjetit će Zagreb 20. i 21. rujna kako bi ustanovio napredak koji je Hrvatska postigla u kontekstu priprema za pristupanje EU-u predviđeno za 1. srpnja 2013.
Povjerenik Andor sastat će se s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, ministricom socijalne politike Milankom Opačić, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Brankom Grčićem, zamjenicom ministra znanosti i obrazovanja Marijom Lugarić, te ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem.
Potaknut će Hrvatsku na provedbu nedavno najavljene reforme zakona o radu te na rješavanje preostalih strukturnih slabosti na tržištu rada, posebice u pogledu zapošljavanja žena i starije populacije. Naglasit će potrebu da Hrvatska sudjeluje u Strategiji Europa 2020 i integrira svoje ciljeve za zapošljavanje i socijalnu inkluziju, te će potaknuti hrvatsku Vladu da se pripremi kako bi u potpunosti mogla iskoristiti prednosti Europskog socijalnog fonda (ESF) za sufinanciranje projekata ulaganja u ljudski potencijal.
Povjerenik će se također sastati sa socijalnim partnerima i podsjetiti ih na naglašenu ulogu koju im daje Lisabonski ugovor. Povjerenik Andor dodijelit će i ugovore za dva specifična programa u sklopu Instrumenta za pred-pristupnu pomoć kako bi se dodatno ojačala ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj.
Prvi program uključuje oko 7 ugovora vrijednih oko 1 milijun eura, za “Unaprjeđenje pristupa održivom zapošljavanju dugoročno nezaposlenih visoko educiranih osoba” dok drugi program uključuje oko 30 ugovora koji zajedno vrijede oko 4 milijuna eura, za “Modernizaciju školskih programa u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta/ekonomije rada koje se mijenjaju”.
Povodom službenog posjeta Hrvatskoj, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, gospodin László ANDOR će, zajedno s Ministrom Mrsićem i predstavnicima akademske zajednice, sudjelovati u javnoj raspravi pod naslovom “Socijalna Europa – Europska unija 2012: Europska godina aktivnog starenja”, koja će se održati u četvrtak, 20. rujna u 19.00 sati, u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14.

Više o raspravi u prilogu.  Izvor: DEU

————————————————————————————————————————————–

Predstavljeni rezultati istraživanja o stavovima građana o ulasku u Europsku uniju

Delegacija EU u Republici Hrvatskoj predstavila je danas u Informacijskom centru Europske unije rezultate istraživanja javnog mišljenja o stavovima hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju.
Istraživanje je za Delegaciju EU-a provela agencija Ipsos Puls u razdoblju od 20. srpnja do 7. kolovoza 2012 na uzroku od 1022 ispitanika.Prilikom predstavljanja istraživanja šef Delegacije EU-a veleposlanik Paul Vandoren istaknuo je kako su ovo prvi rezultati javnog mišljenja nakon provedenog referenuma o ulasku Hrvatske u EU u siječnju ove godine. Dodao je kako se stavovi građana nisu bitno izmijenili od siječnja, no pokazuju pozitivan trend u nekim aspektima.
Govoreći o procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju u zemljama članicama EU-a, veleposlanik je izrazio svoje uvjerenje za završetak procesa do predviđenog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013.Rezultate samog istraživanja predstavio je Dragan Bagić iz agencije Ipsos Puls. Rezultati istraživanja pokazuju da 44% građana ima pozitivan stav prema EU, a negativan stav ima 28 % ispitanika, dok je 28% neutralno.
Također istaknuto je kako još uvijek postoji velika potreba za informiranjem građana o Europskoj uniji. Rezultati samoprocjene informiranosti o EU pokazali su da njih 15% se smatra dobro informiranima, dok 39% smatra da nisu dovoljno informirani o EU. No, čak 73% ispitanih nisu pokušali sami doći do informacija vezanih za EU.

Sažetak rezultata istraživanja možete pronaći ovdje: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4304Izvor: DEU

 

————————————————————————————————————————————–

Na jedan dan postanite urednik Facebook stranice Europskog parlamenta

Želite li otkriti kako je raditi u Europskom parlamentu? Pratiti plenarne sjednice i poticati raspravu komunicirajući EU teme na Facebooku?
Prijavite se na natječaj Europskog parlamenta. Troje pobjednika bit će nagrađeno dvodnevnim putovanjem u Strasbourg (24.-25. listopada). Pod nadzorom tima Europskog parlamenta, pobjednici će na jedan dan preuzeti vođenje Facebook stranice parlamenta (pratiti rasprave, birati teme, pisati postove i moderirati raspravu).
Nagradom su osigurani putni troškovi, smještaj i obroci! Kako sudjelovati na tom natječaju?Na Facebook zidu ovog natječaja napišite zašto mislite da treba izabrati baš vas.
Poštujte dva pravila: vaš post ne smije sadržavati više od 200 slovnih znakova i opis motivacije trebate poslati do 17. rujna u 12 sati. Tim Europskog parlamenta zadužen za Facebook tada će načiniti uži izbor od deset kandidata. Nakon toga, vaši kolege – drugi fanovi Europskog parlamenta na Facebooku – glasovat će tijekom zadnja dva tjedna u rujnu za one koje bi željeli poslati u Strabourg.
Tko može sudjelovati u natječaju?Postoje samo tri ograničenja: morate imati najmanje 18 godina, živjeti u Europskoj uniji ili Hrvatskoj i imati vremena za putovanje u Strasbourg od 24. do 26. listopada. Imena desetoro nominiranih, a kasnije i troje pobjednika, bit će objavljena na stranici natječaja. Pobjednici će biti kontaktirani putem Facebookove poruke.

Preuzeto s DEU: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4300

————————————————————————————————————————————–

60. obljetnica Vijeća Europske unije

Prije 60 godina, od 8. do 10. rujna 1952., Vijeće je u Luxembourgu održalo svoju prvu sjednicu. Vijeće se sastalo kao Posebno vijeće ministara Zajednice za ugljen i čelik (ECSC), preteče današnjeg Vijeća Europske unije.
Tada je u vijeću zasjedalo samo šest osnivačkih članica (Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg). Danas EU ima 27 zemalja članica.Vijeće je konstituirano na inauguralnoj sjednici održanoj 8. rujna u luksemburškoj gradskoj vijećnici.
Prvi predsjednik Vijeća bio je njemački kancelar Adenauer. Među prvim odlukama donesenim tog rujna 1952. bilo je usvajanje pravilnika Vijeća i osnivanje Tajništva Vijeća, koje i dan-danas podupire rad Vijeća Europske unije.Vijeće će 20. rujna ove godine održati svoju 3185. sjednicu, i to u u sastavu ministara Pravosuđa i unutarnjih poslova.
Sjednice vijeća broje se od stupanja na snagu „Ugovora o spajanju institucija” iz 1967. godine, kojim je uspostavljeno jedinstveno Vijeće i jedinstvena Komisija. Prije tog datuma održano je oko 460 sjednica Vijeća Zajednice za ugljen i čelik (ECSC, od 1952.) te Vijeća Europske ekonomske zajednice (EEC) i Europske zajednice za atomsku energiju (EAEC, od 1958). Više o tome na web stranicama Vijeća Europske unije.

Izvor: DEU

————————————————————————————————————————————–

Prioritet EU-a za mlade: zapošljavanje i uključenost

Utorak, 11. rujna 2012.

Izvješće EU-a o mladima koje je objavljeno u ponedjeljak poziva da prioritet u kreiranju europskih politika za mlade bude njihovo zapošljavanje, uključivanje u društvo, zdravlje i dobrobit, objavila je u Europska komisija.
Izvješće, koje Komisija objavljuje svake tri godine, naglašava da EU i zemlje članice moraju učiniti više kako bi dale potporu mladima koji podnose veliki teret ekonomske krize.Nezaposlenost mladih u EU u dobnoj skupini od 15 do 24 godine povećala se za 50 posto od početka krize, s prosječnih 15 posto u veljači 2008. na 22,5 posto u srpnju ove godine.Posljednje brojke koje je objavio Eurostat pokazuju da su najviše stope u Grčkoj i Španjolskoj. U EU više od 30 posto mladih nezaposleno je dulje od godine dana.
Postoje međutim i dobri znaci, kaže se u izvješću. Sve zemlje članice provode europsku strategiju za mlade, čiji je cilj stvoriti više i bolje mogućnosti za mlade i promovirati aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i solidarnost.
Od prošlog izvješća 2009. zemlje članice ojačale su obrazovne inicijative i incijative za zapošljavanje i poduzetništvo koje ciljaju mlade.Erasmus za sve, novi predloženi program obrazovanja i obuke za razdoblje 2014-2020 bit će u središtu nove strategije EU-a za mlade. U njemu se predlaže povećanje novčanih sredstava kako bi 5 milijuna ljudi moglo primiti potporu za studij, obuku ili volontiranje u inozemstvu, gotovo dvostruko više u usporedbi s trenutnim stanjem.Izvješće će biti predstavljeno Vijeću EU-a i trebalo bi biti usvojeno kao zajedno izvješće Vijeća i Komisije u studenom.

Izvor: Hina

————————————————————————————————————————————

Usvojena Nacionalna strategija za razvoj civilnoga društva, 2012.- 2016.

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012., Vlada Republike Hrvatske usvojila je Prijedlog Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

U razdoblju kada se Hrvatska priprema za pristupanje Europskoj uniji, ova Nacionalna strategija daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2016. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe.

Više: Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

– preuzeto sa stranica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage

———————————————————————————————————————————————————

EUpress.net – Informativni portal o EU

————————————————————————————————————————————————–

Lipanj 2012.

Građanskim odgojem protiv korupcije

“Predstavljanje Nacrta kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja i programa obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatram jednim o najvažnijih događaja u mandatu ovog ministarstva nakon što smo predstavili smjernice za izradu strategije odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije u RH,” kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović.
Građanski odgoj i obrazovanje uvest će se od sljedeće školske godine eksperimentalno u šest škola, a rezultati i pokazatelji eksperimentalne provede i evaluacijskog istraživanja koristit će se u svrhu daljnjeg razvoja i prilagođavanja, najavljeno je na predstavljanju nacrta Kurikuluma građanskog odgoja i programa obrazovanja zainteresiranim školama 4. lipnja 2012. u Zagrebu.
Istovremeno Mreža mladih Hrvatske zajedno s projektnim partnerima: Centrom za mirovne studije, Centrom za ljudska prava i GONG-om, uz financijsku podršku Europske Unije eksperimentalno će provoditi Građanski odgoj i obrazovanje u šest škola na području od posebne državne skrbi .
Ministar Jovanović naglasio je da će se uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u škole unaprijediti poduzetnički duh, kod djece razviti bolje shvaćanje samoga sebe, ali i društva, bolje korištenje zakona te će se djeca već od osnovne škole educirati za borbu protiv korupcije. “Djeca danas o korupciji jedino znaju samo ono što su dobila iz medija. Upravo će građanski odgoj omogućiti da se uspješnije borimo protiv korupcije i da po završetku ciklusa ove generacije koja se školuje imamo zdravije društvo, društvo utemeljeno na znanju i društvo bez korupcije. Uvođenje građanskog odgoja bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, ali i stvoriti pretpostavke za aktivno sudjelovanje učenika po završetku škole u građanskom društvu”, poručio je ministar Jovanović.
——————————————————————————————————————————–

Provedena studija Europske komisije o sudioničkom građanstvu

Europska komisija provela je Studiju o sudioničkom građanstvu u 27 zemalja Europske unije, u sklopu Aktivnosti 3 programa Europa za građane „Zajedno za Europu“.
Studija mapira teoriju, politike, prakse i razine uključivanja građana diljem Europe u tri zasebna izvještaja, te u završnome nudi preporuke, imajući u vidu strategiju Europa 2020, novi Program Europa za građane 2014 – 2020, godinu Europskog građanstva 2013. i izbore za Europski parlament 2014.

Kontekstualni izvještaj nastoji poboljšati razumijevanje koncepta građanstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se osigurala učinkovita provedba programa Europa za građane i godine Europskog građanstva. U svrhu definicije građanstva, prije svega sudioničkog građanstva, ovaj izvještaj razmatra različite modele građanstva i njihov utjecaj u zemljama Europske unije, kao i različite koncepte i termine vezane uz građanstvo u Europi. Izvještaj obuhvaća pregled i rezultate istraživanja o građanstvu.

Jedno od njih je istraživanje „Eurobarometer: public opinion on social, cultural and political issues“ koje je pokazalo tendenciju pada odaziva glasača na Europskim izborima u odnosu na nacionalne izbore (odaziv glasača na nacionalnim izborima je 75%, a svega 45% na Europskim izborima).
Prema rezultatima istraživanja, među glasačima je veći broj stanovništva starije dobi, dok su mladi skloniji alternativnim načinima političkog sudjelovanja, kao što su demonstracije, bojkoti i društveni pokreti. U dobnoj skupini 15-30 godina, jedan od četiri ispitanika je potpisao peticiju, a jedan od pet ispitanika sudjelovao je na demonstracijama. Velika je i razlika u broju glasača između stanovnika nižeg i višeg stupnja obrazovanja – 31% stanovnika nižeg stupnja obrazovanja pokazuje interes za politiku, dok ih je među visokoobrazovanim stanovnicima 70%.
Ističe se činjenica da 43% stanovništva u Europi nije zainteresirano za politiku, stoga je jedan od zadataka ove studije da pronađe i analizira aktivnosti koje mogu povećati razinu uključivanja građana u politički život.U zaključku, imajući u vidu da najmanje 30% stanovnika Europe nije zainteresirano za politiku, ne glasa i ima negativne stavove prema imigrantima, iznose se preporuke za korištenje koncepta sudioničkog građanstva.

Analitički izvještaj bavi se posljedicama ekonomske krize u EU, s naglaskom na sudioničkom građanstvu. Izvještaj predlaže Europsku strategiju za održanje demokracije tijekom i nakon ekonomske krize, te ističe ulogu Europske komisije u promociji i podizanju svijesti o sudioničkom građanstvu. Nadalje se referira na postojeće politike i prakse, kao i na trendove i razine stvarnog građanskog sudjelovanja, te identificira čimbenike i strategije koje ga potiču i njeguju, kao i prijedloge kako ukloniti prepreke na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Svrha je ovog dijela studije olakšati planiranje i provedbu programa Europa za građane 2014 – 2020, godine Europskog građanstva 2013, Europskih izbora 2014 i strategije Europa 2020.

Treći dio studije je Izvještaj o primjerima dobre prakse, koji su podijeljeni prema četiri dimenzije sudjelovanja: političko sudjelovanje; aktivnosti zajednice; političke aktivnosti civilnog društva; i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, socijalne kohezije i tolerancije.Uz svaku od ovih dimenzija predstavljene su i inovativne značajke primjera dobre prakse, u aspektima suradnje, učenja, strukture, financiranja, Interneta i tehnologije te teško dostupnih skupine (kao što su manjine i imigranti).

Zaključni sažetak i preporuke politika, kao posljednji dio ove studije, nudi 17 ključnih preporuka vezanih uz politike, prakse i učinkovite metode prevladavanja prepreka sudioničkom građanstvu u Europi, predlažući razvoj strategije Europske komisije za mjere povećanja i održanja demokracije i promocije kohezije kroz sudioničko građanstvo, uključujući kratkoročne i dugoročne ciljeve za razdoblje od 2012. do  2020., a imajući u vidu sadašnji kontekst nastavka globalne ekonomske i financijske krize.

Izvještaj o provedenoj studiji možete preuzeti na stranicama Europske komisije

——————————————————————————————————————————————–

Pokrenut portal transparentnosti

Europska komisija predstavila je u lipnju novi internetski portal, kojim želi svoj rad i postupke donošenja odluka učiniti transparetnijim i dostupnijim građanima Europske unije.
Građani će na portalu transparentnosti moći na jednom mjestu naći informacije o aktivnostima Komisije, među kojima su i one o primateljima novca iz europskih fondova.